Uz pojam dijeta se u posljednje vrijeme sve više vezuje negativna konotacija, pa je možda bolje da za ovu skandinavsku upotrijebimo drugi izraz, odnosno nazovemo je skandinavskim načinom ishrane, što ona u suštini i jeste.

skandinavska dijeta.jpg

Stalno slušamo o mediteranskoj ishrani i tome koliko je ona blagotvorna za zdravlje. Ipak, neke studije su zabilježile da je skandinavski način ishrane podjednako, ako ne i zdraviji od mediteranskog. Pa da vidimo u čemu se on sastoji. 

Jedna od prednosti ove dijete je što je dozvoljeno konzumiranje mliječnih proizvoda, zatim nemasnog crvenog mesa, ribe, bobičastog voća i ražanog hljeba. Sve ove namirnice su zastupljene u kihinji Danaca, Šveđana, Norvežana i Finaca koji se mogu pohvaliti svojom vitkom linijom. 

Ova dijeta je visokoproteinska jer je bogata crvenim mesom, ali bez masti i ribi bogatoj omega 3 masnim kiselinama koja je jako zdrava za funkcionisanje organizma. 

Slično našoj trpezi prije jela se konzumira dimljeno meso, dimljena riba, kuvana jaja i kiselo povrće, odnosno turšija, što ublažava osjećaj gladi prije glavnog obroka. 

Prvo važno pravilo ove dijete glasi da je crveno nemasno meso bolje i zdravije od piletine ili teletine. Tako da piletinu zamijenite ribom iz sjevernih mora (bakalar, haring, skuša) jer su bogate nezasićenim masnim kiselinama. 

Maslinovo ulje zamijenite repinim uljem jer sadrži više omega 3 nezasićenih masnih kiselina, a bijeli hljeb ražanim. 

Od voća se preporučuju borovnica i ostalo bobičasto voće koje je bogato antioksidansima, a od povrća kupus, kelj i spanać zbog vitamina B i C. 

Naravno obroci treba uvijek da budu mali i da ih ima najmanje pet u toku dana.