Za one koji pobjeđuju strah od letenja, mnogo gori trenutak vjerovatno je suočavanje sa džet-legom. Čak i iskusni letači ne mogu uvijek da ga izbjegnu, posebno kada putuju sa zapada na istok. Zbog čega povratak iz Njujorka u Beograd, ili let ka Japanu iz Srbije (sve u pravcu zapada ka istoku) mnogo teže padne nego put u obrnutom smjeru?

depresija

Razlog je biološki ritam ili popularni biološki sat. Onaj precizni mehanizam u nama zbog kojeg nam je potrebno "sedam sati sna" ili "tri obroka dnevno", ili zbog kojeg nam nekad treba više šećera, na primjer.

Taj "sat", aktuelan zbog Džefrija Hola, Majkla Rosbaša i Majkla Janga, onih koji su nedavno dobili Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju upravo za otkriće gena koji kontroliše ritam funkcionisanja živih organizama - a koji je sinhronizovan sa Zemljinim obrtajima, mnogo je važniji za naše zdravlje nego što se to nekada mislilo.

Vjerovalo se da je taj "glavni sat" u našem mozgu (i vezuje mrežnjaču, osjetljivu na svjetlo, za dio mozga koji otpušta melatonin, hormon spavanja) jedini časovničar koji upravlja našim tijelom. Tokom protekle decenije, naučnici su otkrili da brojni majušni "časovnici" kucaju unutar skoro svakog tipa ćelije u nama, i upravljaju našim dnevnim potrebama.

Sve u našem tijelu: od otpuštanja hormona, digestivnih enzima u crijevima, promjena u krvnom pritisku, pod uticajem je biološkog sata, i funkcioniše po 24-časovnom ciklusu. Naše tijelo precizno zna u kom dijelu dana nam je potrebna koja doza određene supstance. Ta mreža satova ne samo da održava red u odnosu na spoljni svijet, već i drži sve pod kontrolom unutar tijela.

I tu dolazimo do džet-lega i njegove nepodnošljivosti. Taj "glavni sat" u nama se brzo prilagođava promjenama svjetlosti, ali ostatak našeg tijela je mnogo sporiji i teže ga prati jer radi na potpuno različitim brzinama. Džet-leg je toliko strašan jer tijelo ne može jednostavno da se prebaci, pošto cijela mreža biološkog sata nije usaglašena, tj. poravnata, svaki taj "satić" kuca onako kako je odavno podešen.

Ako bi sat bio potpuno poravnat u nama, a mi se izmjestili za pet vremenskih zona, ne bismo se osjećali tako jadno kao u slučaju džet-lega. I tu dolazimo do "istoka" i "zapada".

Let ka zapadu podnosi se mnogo lakše jer dodaje više sati našem danu, i daje više vremena našem tijelu da se prilagodi. Let ka istoku pak "jede" nam sate, i primorava naš biološki sat da skrati sve procese, što mu teško pada. Za svaku pređenu vremensku zonu, tijelu je potrebno manje od jednog dana da se prilagodi kad putuje ka zapadu, a u pravcu istoka treba mu dan i po po vremenskoj zoni.

Neki bejzbol timovi angažovali su konsultanta biologa jer je džet-leg uticao na njihov učinak na utakmici. Američka mornarica pomjerila je sistem smjena rada da bi ga uskladila sa 24-časovnim satom, a neke škole pomjerile su početak časova jer je biološki sat kod tinejdžera drugačiji nego kod odraslih, i "podiže" se nekoliko sati kasnije.

Sat može da objasni i zbog čega su oni koji rade po smjenama u većem riziku od pojave problema sa srcem, demencijom, dijabetesom i kancerom. Zato što takvim životom "prevazilaze" sopstvenu biologiju.

Sat objašnjava i što je gojaznost mnogo češća kod onih sa iregularnim obrascem spavanja. Zato je, kako kaže profesor na Harvardovoj školi medicine Kliford Saper, ostajanje do kasno u noć, što je hronični problem modernog života, gledanje u "plavu" svetlost ekrana i jedenje visoko masne hrane, potencijalno glavni uzrok gojaznosti i dijabetesa.

Uslijed sata, rizik od akutnih bolesti raste i opada sa predvidljivom regularnošću. Na primjer, za 49 procenata veći je rizik od dobijanja moždanog udara u periodu između šest ujutru i podneva nego u bilo koje drugo doba dana, a sličan obrazac važi i za srčane udare.

To je povezano sa cikličnimskokom krvnog pritiska rano ujutru, bez obzira na to da li smo u krevetu ili radimo nešto. Zato ima smisla uzimati lijekove rano ujutru, i to prije nego što ustanete iz kreveta. Za razliku od toga, jetra podiže holesterol noću, i zato se statini, lijekovi za snižavanje masnoća u krvi, uzimaju prije odlaska u krevet.

Naučnici paze kada rade testiranja novih lijekova jer upravo njihov efekat, u zavisnosti od vremena uzimanja, može da varira od 20 do 80 procenata. Opet sat, naravno.