Krenula je sezona kupanja, a sa tim i povećano izlaganje štetnim UV zracima, o kojima se puno priča posljednjih godina.

ishrana i suncanje

Kako bismo zaštitili kožu od štetnog zračenja koristimo razne kremice sa faktorima. Ali, da li znate na koji još način možemo da zaštitimo kožu i poboljšamo njen kvalitet, a da nije kozmetika?

Jedan od boljih prirodnih načina jeste ishrana bogata vitaminima, mineralima i antioksidantima koji iznutra štite kožu od opasnog UV zračenja, spriječavaju njena zapaljenja, dodatno je hrane i održavaju vlažnost.

Anita Alterov - nutricionista - vam u današnjem postu otkriva idealan režim ishrane za dane pojačanog izlaganja suncu. Pobrojane namirnice će pospješiti pigmentaciju kože, zaštititi je od UV zračenja i hidrirati iznutra unapređujući njeno stanje i izgled.

Ishrana treba da bude bogata voćem, povrćem i ribom. Da biste unijeli veću količinu ovih namirnica pravite voćne salate, salate od povrća koje ćete obogatiti jezgrastim voćem i sjemenkama, zatim cijedite sokove od voća i povrća.

Usljed dejstva sunčevih zraka stvaraju se slobodni radikali koji oštećuju kožu, a antioksidanti spriječavaju njihovo djelovanje tako što ih vezuju za sebe. Svojim djelovanjem prirodni antioksidanti jačaju odbrambeni mehanizam. Najznačajniji antioksidanti su karotenoidi, vitamin C, vitamin E, selen, cink, fenoli i druga hemijska jedinjenja.

1. B karoten je jedan od najznačajnijih antioksidanata koji štiti kožu od UV zraka. To je provitamin vitamina A, koji se u jetri čovjeka pod dejstvom enzima karotinaze pretvara u vitamin A, izuzetno značajan za pravilan rast svih tkiva, ima veliku ulogu u borbi protiv infekcija, neophodan je za pravilno obnavljanje epiderma.

B karoten se nalazi u crvenim, žutim, narandžastim i zelenim namirnicama. U zelenom lisnatom povrću je vezan za hlorofil i ima ga najviše u najzelenijim listovima, sadrže ga blitva, spanać, kelj, brokoli…

Ostalo voće i povrće bogato ovom supstancom su breskve, kajsije, dinja, mango, papaja, narandže, limun, grejp, paprika, šargarepa.

2. Vitamin C - Ima ulogu u proizvodnji kolagena. Dnevne potrebe su 70-100mg, kako bi se osigurao dobar imunitet. Ima ga u namirnicama biljnog porijekla, paprici, zeljastom bilju, kupusu, karfiolu, brokoliju, citrusima.

3. Vitamin E - Djeluje kao moćan antioksidans, pomaže u stvaranju kolagena i otklanjanju bora, a nalazi se u jezgrastom voću, sjemenkama i biljnim uljima.

4. Selen - Mineral koji štiti kožu od oštećenja izazvanih dejstvom sunčevih zraka.

Namirnice bogate ovim mineralom su morska riba, bijeli luk, jaja, žitarice. Najbogatiji je brazilski orah, dovoljno je da pojedete dva komada dnevno da biste zadovoljili potrebe organizma za ovim mineralom.

5. Omega masne kiseline su značajne jer imaju antiinflamatorni efekat, to jest spriječavaju zapaljenje kože, zatim utiču na elastičnost i vlažnost kože jer usljed nedostatka omega masnih kiselina koža postaje suva.

Dobri izvori su laneno ulje, riblje ulje, tuna, losos, sardine, orasi, lješnici.

6. Voda - što su veće spoljašnje temperature potreban nam je i veći unos tečnosti. Ukoliko slabo pijete vodu onda bi dobar izvor bio aromatizovana voda, koja je jako popularna ovog leta.

Napravite je od komada voća, povrća i začina koje volite i konzumirajte u toku dana, a biće vam i dobra zamjena za vjestačke i gazirane sokove koji su prepuni šećera i raznih aditiva i goje, dok aromatizovana voda čisti tijelo od toksina.

Povećan unos tečnosti se savjetuje i osobama koje često koriste solarijum koji jako isušuje kožu, tako da moraju da piju više vode kako bi povratili vlažnost i elastičnost.

Primjer dnevnog menija

Odmah nakon ustajanja napraviti cijeđen sok od dvije pomorandže i pola limuna, narendati jedan komadić đumbira.

Doručak/obrok salata - pola krastavca, pola paradajza, jedna žuta paprika, jedno kuvano jaje, mladi sir 50 g, sve začiniti lanenim uljem i svježim bosiljkom. Uz ovaj obrok može i jedna do dvije kriške nekog zdravijeg hljeba (ražani, heljdin, ovseni, od proklijalih zrna pšenice…)

Užina - voćna salata - jedna breskva, jedna kriška dinje, šaka malina. Začiniti sitno sjeckanim bademima i brazilskim orahom.

Ručak - Čorba od brokolija, pečena riba prelivena maslinovim uljem i limunovim sokom, spanać kao prilog

- Svježa salata (jedna šargarepa manja, četvrtina celera i četvrtina cvekle). Salatu začiniti lanenim uljem, limunovim sokom i svježim peršunom, može i bijelim lukom, ko voli.

Užina - voćni šejk - jedna banana, 2-3 kajsije, šaka spanaća, može i pola čaše jogurta. Sve staviti u blender i dobro izmiksati, zasladiti medom ili cimetom.

Večera - Salata sa piletinom i sjemenkama - zelena salata, jedna manja šargarepa, pola paradajza, jedna crvena paprika, bijelo meso i jedna supena kašika bundevinih sjemenki. Salatu začiniti lanenim uljem, limunovim sokom i svježim začinima.

Vodu piti pola sata prije obroka, ako popijete po času vode prije svakog obroka unijećete litar vode najmanje.

Ovakvom ishranom ćete znatno poboljšati kvalitet i stanje vašeg organizma, prvenstveno stanje kože, spriječićete pojavu zapaljenja kože i smanjiti uticaj štetnih UV zraka.

Svakako koristite zaštitne kreme sa faktorom.

Što se tiče suplemenata možete ih koristiti ukoliko hranom ne unosite dovoljno nutrijenata, ali se prije toga posavjetujte sa stručnjakom jer nekad mogu da izazovu više štete nego koristi.