Vjerski turizam – Grana turizma po kojoj Trebinje treba da bude prepoznatljivo

Autor: Redakcija i saradnici Foto: Ilustracija/Agencije
TREBINJELIVE 21. 05. 2017. - 11:36h

Prije više od dvije godine počeli smo da objavljujemo tekstove iz oblasti turizma. Vid turizma koji se u Trebinju može najbrže razviti, i to bez ikakvih dodatnih ulaganja, svakako je vjerski turizam.

hercegovacka gracanica

Hercegovačka Gračanica

Vjerski turizam jedan je od najstarijih oblika turističkih putovanja. Ima određene specifičnosti u odnosu na druge vrste turističkih kretanja – veoma su zastupljena grupna putovanja, na kojima učestvuju pripadnici iste vjeroispovijesti, u pratnji duhovnika ili stručnog vodiča.

Takve aranžmane organizuju specijalizovane turističke agencije ili određena vjerska organizacija. Među pravoslavnim crkvama jedino Srpska pravoslavna crkva /SPC/ ima i svoju turističku agenciju – turoperatora „Dobročinstvo“.

saborni hram trebinje unutrasnjost

Unutrašnjost Sabornog hrama u Trebinju

Ono što je veoma značajno je da vjerski turizam nema sezonski karakter.

Trebinje je od strane turista posjećeno uglavnom tokom ljetnih mjeseci, pa je dodatno oživljavanje vjerskog turizma velika šansa da se turistička sezona znatno produži.

Ono što Trebinje može da ponudi ne samo u vjerskom turizmu, već i inače, malo ko može na ovom području. Na našoj teritoriji nalaze se čak dva manastira iz 4. vijeka, čime se ne može pohvaliti nijedna druga regija. To ujedno znači i da je Trebinje u to vrijeme bilo naseljeno i razvijeno (za to vrijeme), čim su u njegovoj blizini izgrađena dva vjerska objekta.

manastir tvrdos

Manastir Tvrdoš

Od značajnih vjerskih objekata, u Trebinju svaki pravoslavni vjernik može da posjeti manastire Svetog Petra i Pavla, Tvrdoš, Duži, Zavalu, Dobrićevo, te kompleks Hercegovačke Gračanice, rodno selo Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog, Pavlovu pećinu, Saborni hram.

Poznato je da je Trebinje od početka bilo sjedište episkopije u manastiru Svetih apostola Petra i Pavla. To znači da je jedna od prvih episkopija na teritorijama gdje žive Srbi osnovana upravo na teritoriji koja danas pripada našem gradu.

O značaju trebinjskih manastira zna se više nego dovoljno, kao i o Trebišnjici – svetoj rijeci, o čemu smo pisali u ranijim člancima. Neophodno je sve poznate činjenice iskoristiti i na adekvatan način ih prezentovati široj javnosti.

Petropavlov manastir

Manastir Svetog Petra i Pavla u Petrovom Polju kod Trebinja

O mogućnostima kako se Pavlova pećina i Trebišnjica mogu “iskoristiti” u cilju privlačenja većeg broja turista već smo pisali – „Kako Grci koriste legendu o Svetom Pavlu, a kako mi u Trebinju“ i „Evo kako se za turiste bore u svijetu i šta Trebinje od njih može da nauči„.

Važno je napisati i to da se iz Trebinja u jednom danu mogu posjetiti manastir Ostrog i Cetinjski manastir, te istaći njihov značaj i relikvije koje se u njima nalaze. Takođe, u jednom danu mogu da se posjete i Mrkonjići i manastir Zavala, kao i hram Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima ili manastir Žitomislić.

mrkonjici trebinje liturgija

Crkva na temeljima rodne kuće Svetog Vasilija u Mrkonjićima

Vjerski turizam je fokusiran na posjetu vjerskim mjestima. Iz perspektive pružalaca turističkih usluga, hodočasnici jesu turisti i tako ih treba i tretirati. I jedni i drugi su potrošači koji na isti način konzumiraju turističke usluge, bez obzira na to što hodočasnici dio boravka posvećuju u realizaciji vjerskih potreba.

Strukturno, aktivnosti hodočasnika i turista su slične i podrazumijevaju korišćenje istih usluga (prevoz, smještaj i sl.), pri čemu i hodočasnici mogu praktikovati neke “tipične” turističke aktivnosti (razgledanje drugih objekata, kupovina suvernira i sl.).

Vjerski turizam ne odnosi se samo na srpsko tržište, nego, prije svega, na sav pravoslavni svijet, ali i na ostale vjerske konfesije.

Katedrala trebinje

Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije

Naravno, za katolike, koji imaju namjeru da posjete Trebinje, obavezno treba isticati da je iz Trebinja moguće posjetiti Međugorje i da se u našem gradu nalazi Katedralna Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, dok muslimanima treba naglašvati njihove vjerske objekte u Trebinju i okolini.

otvaranje careve dzamije trebinje

Careva džamija u Starom gradu

Ovaj vid turizma se ne može razviti bez bliske saradnje sa Eparhijom zahumsko-hercegovačkom i primorskom, medžlisom Islamske zajednice Trebinja, Trebinjsko-mrkanskom biskupijom.

Najbolje bi bilo kada bi matična eparhja osnovala sopstvenu turističku organizaciju, prije svega zbog mogućnosti bliže saradnje sa agencijom SPC “Dobročinstvo”.

Ukoliko ipak ne, ovim vidom turizma mogu se baviti i klasične turističke organizacije, ali opet pominjemo da je potrebna bliska saradnja sa Eparhijom i predstavnicima ostalih vjerskih konfesija u gradu.

Pročitajte i:

Još ne znamo šta je turizam ili se pravimo da ne znamo – obrnuta priča o turističkim potencijalima Trebinja

Šta bi trebalo uraditi da se turizam Trebinja još više razvije

Trebinje i hrišćanstvo – Trebišnjica je sveta rijeka

TAGOVI:

Komentari

Trebinju ne znaju Sta je Bog.

Odgovori

Ko da vam odradi to,nepismena i neobrazovana neznajezička partokratska Trebinjska TO?Pa zamislite samo ,direktor TO da ne zna strani jezik,obrati mu se stranac,a on blene s kezom,a tek troškovi dodatni za prevodioca gde god makne.Ma o čemu pričamo…

Odgovori

grad trebinje nikad da ne zaboravi dr cuka.i da zeli ne moze jer gradu trebinju i nama podario mnoge crkve a trebinjske muslimane zaduzio na vijek vijekova.nadam se da razumijete da ne pisem dalje.

Odgovori

Ljudi, mi nemamo turizam… Sve je ovo prosipanje iz šupljeg u prazno, sponzorisanje Vukoja, Platana i ostalih hotelijera. Grad od ovoga nema nikakvu korist, a mi kao građani imamo samo povećanje cijena stanova i ugostiteljskih usluga. Na sva zvona se predstavlja da je prošle godine bilo 50.000 noćenja. Od tog broja grad je zaradio 100.000 KM, a troškovi TO su preko 100.000. Dakle, nemaju ni za sebe. Nama jedna Keksara hrani više familija nego čitav turizam. Tamo trebamo da se preusmjerimo i u saradnju sa Dubrovnikom i Herceg Novim, od ta dva grada mi možemo živjeti, a od turizma samo 100 familija. Proizvodne firme ovdje trebaju, ostavite se turizma! Ne znam znate li da u Dubrovniku ima brojač turista i juče je bilo 6.000 u Starom gradu. Dakle, Dubrovnik ima 50.000 noćenja za 5-6 dana, a mi tolko imamo za čitavu godinu. Vjerovatno kada je sezona Dubrovnikima 50.000 noćenja za jedan dan. Zato, prestanimo se baviti samo turizmom, nama treba nešto drugo, a turizam samo usput!

Odgovori

Hajd seljak skloni se majke ti sramota da neko dodje sa strane i vidi kakvih budala ima.

Odgovori

Gospodin Stanko je sve rekao i potkrijepio podacima,a ti „re“ si pokazao odraz malograđanske kulture,čak nisi ni ime stavio,no to mi preskačemo nisi vredan pažnje…

Dragan
pričajte vi o turizmu koliko hoćete vi neznate ništa zatrpali ste Grad sa svih strana,ako imate imalo pameti mogli ste na drugi način uljepšati grad ne blokirati prilaze gradu ,nije šala jedni semafori nerade i nema gužve niti bilo kakvih udesa drugi rade i treba 20 minuta čekati na uključenje a stajanjea da se prođu ti jedni semafori 4 puta u jednom pravcu četiri u drugom,a nema niko da reguliše saobraćaj..

Odgovori

ovo su opet redakcija i saradnici „povukli koji dim“ i sročili ovo pisanije… kako zaraditi pare na manastirima, III dio. stanko je objasnio većinu toga. misliti da možemo živjeti od turizma, koji ne čini ako se ne varam ni 3% prihoda grada, isto je kao baljezgati opet o otvaranju megafabrike industrije alata koja bi zapošljavala 5000 ljudi. da su autori sačekali da ih prođe mamurluk, mogli su skontati da je organizovanje posjeta vjerskim objektima u gradu prava agonija, kako za turoperatore, tako i za trebinjce, pa i turiste, a pogotovo za jadne vozače autobusa. parking se od australopiteka koji vozaju audije i golfove ne može naći ni za auto, a kamoli za autobus. kako doći do crkvine? vječita enigma prolaska kroz lavirint poličkih ulica, ako se u međuvremenu autobus ne zaglavi ispod bolnice (jer je pristup onim kriminalnim hotelima usput važniji od pristupa hitne pomoći) ili ne pauzira dok domaćin na putu iznad polica ne istovari drva sa FAP-a. jedino što manastiri (koji i jesu najljepši dio priče), imaju mogućnost pristupa za veće grupe. još kad bi se neko sjetio da asfaltira i onaj dio puta do manastira duži…

Odgovori

JTR i Stanko objasnili…svaka cast na komentarima…zaludjivanje zaglupljenog naroda na djelu…je li zaista istina da direktor TO ne zna strani jezik ??? jel to 100% tacno ??? ako jeste, kuku nama snjima

Odgovori

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
7.000+
dnevnih
posjeta
220.000+
mjesečnih
čitanja
520.000+
mjesečnih
pregleda stranica
17.600+
fejsbuk
sviđanja