Teško je održavati strogu rutinu zdravog života. Sasvim je razumljivo da povremeno poželimo čašu vina, nekoliko dodatnih sati sna ili odlučimo da nekoliko sezona omiljene serije pogledamo u cugu.
Međutim, naši životni izbori mogu značajnu uticati na funkcije mozga, čak i kada to nije očigledno na prvi pogled.
Navike koje mozak uskraćuju za važne nutrijente ili nepovoljno utiču na moždane ćelije, mogu da izazovu pojavu mentalnih poremećaja poput anksioznosti i depresije, pa i bolesti poput Alchajmerove bolesti, moždanog udara ili epilepsije. U nastavku saznajte koje loše navike nepovoljno utiču na naše mentalne sposobnosti.
1. Preskakanje doručka
Preskakanje doručka za posljedicu ima nizak nivo šećera u krvi. Mozak koristi više energije od bilo kog drugog organa i troši oko 20% dostupne glukoze.
Dio energije, mozak usmjerava na slanje signala drugim dijelovima tijela, dok je ostatak usmjeren na održavanje centralnog nervnog sistema. Ukoliko mozgu uskraćujete prijeko potrebne nutrijente, on postaje manje stimulisan i ima duže vrijeme reakcije.
Ako ste ujutru zamišljeni i potrebno vam je dosta vremena da se konačno razbudite i "proradite", redovan doručak može pomoći.
2. Deprivacija sna
Sigurno vas ne iznenađuje činjenica da premalo sna nepovoljno utiče na funkcionisanje moždanih procesa. Premalo sna znači i premalo odmora za neurone. Krajnji rezultat jeste da se osećamo tromo i bezvoljno, refleksi su nam usporeni i slabije opažamo.
Sve to može negativno uticati na komunikaciju, odnos s ljudima, kao i poslovne obaveze.
Ukoliko ste hronično nenaspavani, ovi simptomi mogu postati trajni. Kada smo u škripcu s vremenom, najlakše je zakinuti na snu.
Ipak, vodite računa da ukoliko kvalitetan san ne postane vaš prioritet, nećete moći optimalno da funkcionišete, pa će i svaki zadatak oduzimati više vremena nego što vam je realno neophodno.
3. Prejedanje
Studije pokazuju povezanost između gojaznosti i demencije. Ukoliko ishrana nije balansirana, često u tijelo ne unosimo dovoljno vitamina i minerala. U tom slučaju, čak i kada unosimo dovoljno hrane, naš mozak ostaje gladan energije.
Bitno je da konzumirate namirnice koje će biti i hrana za mozak, a ne samo brzo rješenje za nervozan želudac.
4. Pušenje
Već smo upoznati sa većinom loših posljedica koje ova nezdrava navika ima po naš organizam.
Pušenje oštećuje membrane svih ćelija, pa tako i neurona. Neuroni su ćelije mozga koje su zadužene za održavanje ravnoteže, koordinaciju i sve motorne vještine.
Pušenje nepovoljno utiče i na korteks, gdje se odvijaju procesi vezani za jezik, pamćenje i percepciju.
Odvikavanje od pušenja će pozitivno djelovati na cijelo telo, pa tako i na mozak. Iako su neželjeni efekti ponekad trajni, što prije se riješite ove loše navike, vaš mozak će vam biti zahvalan.
5. Dehidriranje
Naše tijelo čini 70% vode. Logično je da je za sve procese, uključujući i neuronske, neophodna dobra hidriranost.
Posljedice dehidriranja se uočavaju vrlo brzo. Istraživanja pokazuju da intenzivan trening u trajanju od dva sata, bez prijeko potrebnog hidriranja, može dovesti do kognitivnog nazadovanja.
Dehidriranje najviše utiče na mogućnost rješavanja kompleksnih problema, koordinaciju i održavanje pažnje.
Ne morate voditi računa da svakodnevno popijete istu količinu vode. Jednostavno, kad god osjetite žeđ, znajte da je vrijeme za hidriranje organizma. Ukoliko pijete umjerene količine vode tokom cijelog dana, stanje ostaje uravnoteženo, a mozak radi besprekorno.
Većina navedenih štetnih navika se vrlo lako mijenja. Odvojite malo više vremena ujutru i pripremite zdrav doručak. Birajte kvalitetne obroke, koji će biti hrana i za tijelo i za um.
Na vrijeme idite na spavanje, kako bi kvalitetan san okrepio cijelo telo i optimizovao vaše mentalne sposobnosti.
Kad god osjetite žeđ, popijte vode i vodite računa da se dovoljno hidrirate.
Loše navike, poput pušenja, potrudite se da što prije izbacite iz svoje rutine. Promjene će uskoro biti uočljive, a vaše tijelo će vam biti zahvalno.
Šta Vi mislite o ovome?