keto dijeta.jpg

Keto dijeta je dijeta sa malo ugljenih hidrata i visokim sadržajem masti i proteina. Zove se "ketogena" dijeta jer uzrokuje da tijelo ode u ketozu - metaboličko stanje u kojem tijelo sagorijeva masti za energiju umjesto ugljenih hidrata.

Cilj keto dijete je da snizi nivo šećera u krvi i insulina, što omogućava da se postigne ketoza. Ketoza se javlja kada nema dovoljno ugljenih hidrata iz hrane ili uskladištene glukoze koje tijelo koristi za energiju.

Kako funkcioniše keto dijeta?

Keto dijeta je plan ishrane sa malo ugljenih hidrata i visokim sadržajem masti koji postoji decenijama. Ukratko, djeluje tako što dovodi tijelo u stanje nutritivne ketoze. U ovom stanju kao primarni izvor energije koriste se masti umjesto ugljenih hidrata (šećera) iz namirnica kao što su hljeb i tjestenina.

Da bi se postigla ketoza, mora se ograničiti dnevni unos ugljenih hidrata na 50 grama ili manje – što je ekvivalent dvije kriške hljeba ili jednoj šoljici smeđeg pirinča, a namirnice sa šećerom u potpunosti isključiti iz ishrane, što podrazumijeva: nema meda na tostu za doručak; bez sokova tokom dana; bez gaziranih napitaka u posebnim prilikama; bez alkohola. To takođe znači da se mora izbjegavati voće jer većina voća ima visok sadržaj šećera. Izuzetak je avokado koji sadrži jako malu količinu šećera.

Koja su pravila keto dijete?

Izbacivanjem ugljenih hidrata (poput hljeba i krompira), primoravate svoje tijelo da se oslanja na uskladištene masti kao primarni izvor energije. Promjena načina ishrane nije lak poduhvat, ali mnogi ljudi vide velike rezultate za samo nekoliko nedjelja. Postoje neka pravila kojih se morate pridržavati ako želite da dijeta funkcioniše:

- treba jesti uglavnom zdrave masti kao što su ulje avokada i maslinovo ulje; ove masti pomažu u regulisanju nivoa šećera u krvi

- jesti velike količine zelenog lisnatog povrća jer ono sadrži vrlo malo ugljenih hidrata, a mnogo vlakana

Šta se može jesti na keto dijeti?

Ovo nije uravnotežena ishrana i preporučuje se samo u kratkim vremenskim periodima. Samo tada se može smatrati zdravom i adekvatnom za mršavljenje. Ako se predugo drži ova dijeta može da našteti zdravlju. Ako imate nekih zdravstvenih smetnji, prije otpočinjanja dijete potrebno je konsultovati se sa ljekarom. 

U ishrani treba da bude zastupljena riba (losos, sardine, tunjevina, pastrmka, skuša, oslić..), svo živinsko meso, plodovi mora, crveno meso. Mogu se jesti sirevi, a od mliječnih proizvoda su dozvoljeni: pavlaka, slatka pavlaka, krem sir, mileram. Mlijeko i jogurt treba izbjegavati zbog laktoze. Voditi računa da li navedene namirnice sadrže šećere.

Preporučuje se jesti što više povrća, a od voća samo avokado i limun. Kao zaslađivač se može koristiti stevija. Od napitaka se može piti sve što ne sadrži šećer i ostale dodatke. 

Koju hranu treba izbjegavati na keto dijeti?

U toku keto dijete trebalo bi izbjegavati hranu koja sadrži ugljene hidrate, što uključuje: hljeb, tjesteninu, žitarice (osim ukoliko sadrže malu količinu ugljenih hidrata), zatim slatka pića ili slatko voće.

Koje su prednosti i nedostaci dugoročne dijete?

Keto dijeta može biti odlična opcija za kratkoročni gubitak težine, ali postoje neki nedostaci koji se mogu ispoljiti uslijed dugoročne primjene ovog načina ishrane.

Ketoza može učiniti da određene namirnice imaju loš ukus - ovo uključuje zaslađivače poput stevije i eritritola. Mnogi ljudi mogu doživjeti neželjene efekte kao što su zatvor i grčevi u mišićima dok se prilagođavaju novim navikama u ishrani.

Takođe, ljudi često postanu demotivisani kada sami treba da se potpuno posvete novom načinu ishrane. Zato bi bilo poželjno započeti ovaj način ishrane sa nekim kome je takođe potrebna ova dijeta, zbog međusobnog podržavanja i istrajnosti.