Kivi ( Actinidia deliciosa) je stabljikasta biljka iz porodice Actinidiaceae. Porijeklom je iz Kine, gdje je njen plod proglašen za nacionalno povrće.

kivi

U zavisnosti od mjesta na kojem raste može da dostigne visinu i do devet metara. U narodu je popularan po svom plodu, koji se najviše koriste u ishrani, mada je sve češća upotreba ploda kivija i u kozmetičke svrhe.

Ovo povrće-voće sve više se gaji u Hercegovini. Klima mu potpuno odgovara, zbog čega dobro rađa. Ali, da li znate sve osobine kivija i zašto ga treba jesti. Evo zašto ovu niskokaloričnu namirnicu nutricionisti nazivaju super voćem.

Postoji više vrste kivija. Najpopularnija vrsta se prikladno zove Fazi kivi, ali postoji i Zlatni kivi sa glatkom bronzanom kožom. Zlatni kivi je zapravo slađi i aromatičnijeg ukusa od onog kojeg možemo naći u marketima i na pijacama.

Plod kivija bogat je vlaknima, vitaminima C i E, kalijumom i veoma je pogodan za kontrolu tjelesne težine. Sadrži znatnu količinu magnezijuma, minerala važnog za rad kardiovaskularnog sistema. Bogat je izvor antioksidanasa, jer sadrži karotenoide, lutein, flavonoide i hlorofil.

cvijet kivija

Kivi se koristi svjež, kao i za pripremu kolača, džemova i ljekovitih napitaka. Zahvaljujući visokovrijednim sastojcima, efikasan je u borbi protiv respiratornih infekcija, a osim toga jača imunitet, štiti od prehlade, reguliše krvni pritisak, smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, moždanog udara, tumora, a pomaže i protiv glavobolje i stresa. Takođe, kivi snižava holesterol, neutrališe slobodne radikale i otklanja toksine iz organizma.

Redovnim konzumiranjem svježeg kivija smanjuje se količina triglicerida u krvi za 15 odsto, a ovo blagotvorno voće pomaže i u zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, zuba i desni, te apsorpciji gvožđa, a pozitivno djeluje i na probavni sistem jer održava ravnotežu između korisnih i štetnih bakterija u crijevima.

Zbog bogatog sadržaja vitamina C i voćnih kiselina, kivi je čest sastojak proizvoda za njegu lica i tijela. Štiti kožu od isušivanja i čini je baršunastom i nježnom, reguliše lučenje masnoće, sužava proširene pore i usporava starenje.

Veoma je ukusan i zdrav, prava je riznica vitamina naročito C, A, E, K i B kompleksa (tiamin, niacin, B6, kolin), kao i minerala – kalijuma, kalcijuma, fosfora, magnezijuma i gvožđa.

Vitamin E i Omega 3 i 6 masne kiseline, koje sadrži kivi, ne dozvoljavaju da se krv zgusne, poboljšavaju zdravlje arterija. Na ovaj način se spriječava pojava tromba i krvnih ugrušaka, tako da je kivi idealan za zaštitu od tromboze, srčanog udara i oštećenja mozga.

Antioksidansi i vitamin C su dva najbitnija sastojka kivija. Količina vitamina C na 100g kivija je 98mg, što je skoro duplo više nego što je slučaj sa pomorandžom i limunom.

Konzumiranjem jednog parčeta kivija, u organizam unesemo više od 80% dnevne doze vitamina C. Količina vitamina C u kiviju pomaže organizmu da neutrališe slobodne radikale, i tako se naše tijelo štiti od mnogih bolesti, posebno od onih koje imaju veze sa starenjem. Konzumiranje kivija podmlađuje ćelije u organizmu i generalno čuva zdravlje cijelog tijela. Zahvaljujući vitaminu C, koji omogućava vezivanje gvožđa, preporučuje se konzumiranje kivija osobama koje pate od malokrvnosti.

Preporučuje se upotreba kivija osobama koje puše i unose dosta alkohola, dijabetičarima, osobama sklonim alergijama i prehladama, trudnicama, starim osobama, ženama u menopauzi, osobama koje boluju od katarakte, i osobama sa bolestima imunodeficijencije.

Najbolje ga je jesti ujutru uz doručak. Kivi sadrži dosta vlakana koja spriječavaju nastanak zatvora, te se preporučuje kao namirnica za zdrav doručak. Može se kombinovati sa drugim voćem, jogurtom, kefirom, muslijem i slično.

Dlačice na kori kivija su odličan antioksidans i nutricionisti vjeruju da ima supstance koje štite od raka, upala, alergija. Kora kivija sadrži tri puta više antioksidanasa od ploda, a štiti i od stafilokoka i ešerihije koli.

Ako vam je kora kivija suviše tvrda, pokušajte da nađete “zlatni” kivi jer je žuta opna slađa i ima manje dlačica. Druga opcija je da u blenderu izmiksujete cijeli kivi.

zlatni kivi Zlatni kivi

Kivi je na listi namirnica koje su generalno bezbjedne od mnogih pesticida. Ulazi u prvih 10 najbezbjednijih namirnica koje se mogu naći na vašem jelovniku.

Lako ćete znati da li je kivi zreo. Ako kivi ne ostavlja trag pri pritisku prsta onda je još zelen. Ovo sazrijevanje može se ubrzati tako što ćete ga staviti u papirnu kesu sa bananama, jabukama, kruškama.

Kada je kivi zreo, držite ga dalje od drugog voća (čak i u frižideru) jer je vrlo osjetljiv na etilen gas koji ispuštaju drugi plodovi voća. Aktinidain u sirovom kiviju čini ga nepodobnim za deserte i druga jela koja se ne jedu odmah, jer ova susptanca može učiniti jelo bezukusnim i gnjecavim.

Džem od kivija

Pošto u našim krajevima dobro rađa, a zbog problema sa očuvanjem, nemoguće je pojesti cijeli rod. Pa, šta uraditi sa viškovima? Jednostavno, napravite odličan džem od kivija. Evo i recepta.

Oprati i oljuštiti 1,5 kg kivija, isjeckati ga na kocke i staviti u šerpu pa dodati kesicu želatina pomiješanog sa dvije kašike vode. Kuvati na laganoj vatri jedan sat, a nakon toga sipati 1,5 kg šećera i ostaviti da vri još minut-dva. Vruć džem sipati u tegle, ostaviti da se ohladi, a potom zatvoriti celofanom.

Od kivija se može napraviti i odlična rakija. Postupak je isti kao i kod ostalih voćnih rakija. Boja je ista kao kod svih voćnih rakija, dok miris i aroma plijene.

Osobe koje su sklone oboljenjima bubrega, kao što je taloženje pjeska i kamena, ne smiju jesti kivi, jer može doći do pokretanja kamena. Takođe, maloj djeci treba ograničiti unos kivija, ali ga ne treba potpuno eliminisati iz ishrane.

Jedinstvenost kivija dolazi iz njegovih zdravstvenih prednosti. Vjerujemo da će postati redovni dio vaše ishrane.

Savjet za brzo čišćenje kivija

Kako dobiti sadnicu kivija iz zrelog ploda

Kivi – ženski ili muški