Vrijeme je posta i vjerujemo da je većina vas povećala konzumaciju ribe i ribljih proizvoda. Nažalost, riba se kod nas jede u većim količinama samo za vrijeme posta, dok se u ostalim danima rijetko nalazi na trpezi.

riba

Već i vrapci na grani znaju da ribu treba jesti minimum 2 puta nedeljno i da ćete tako svom organizmu obezbijediti potreban unos zdravih masti, kalcijuma i ostalih minerala. Uz to, riba spada u niskokalorična jela, pa je kao stvorena za sve vas koji pazite na dobru liniju ili želite da smršate.

Naša saradnica Anita Alterov - nutricionista - vam u današnjem postu otkriva zašto treba da jedete ribu što češće i daje 3 jednostavna ukusna recepta sa ovom namirnicom.

Riba je odličan izvor biološki vrijednih proteina i ima povoljan odnos esencijalnih i neesencijalnih amino kiselina. Masti riba sadrže polinezasićene omega- 6 i omega -3 masne kiseline, koje se najviše nalaze u skuši, haringi, sardjeli, tuni, pastrmci i lososu.

Meso riba ima nizak sadržaj holesterola, svega 50-75 mg/100g proizvoda i nizak aterogeni indeks.

Riba predstavlja odličan izvor mineralnih materija, najviše fosfora, kalcijuma, kalijuma, natrijuma, sumpora, a u neznatnim količinama gvožđe i bakar. Morske ribe su bogatije oligoelementima, naročito jodom, a najbolji izvor kalcijuma su sitne ribe koje se jedu sa kostima kao što su girice i papaline.

Od hidrosolubilnih vitamina ima vitamin B kompleksa (B1-tiamin, B2-riboflavin, B3-niacin, B5-pantotenska kiselina), a od liposolubilnih vitamin A, vitamin D3, vitamin E i vitamin K.

Riba i riblji proizvodi spadaju u acidirajuće namirnice, a jako acidirajuće dejstvo imaju sirova, suva i konzervisana morska riba, ikra i morski plodovi.

Meso ribe je lako svarljivo jer sadrži manje kolagensko-elastičnog tkiva od druge vrste mesa, varenje u digestivnom traktu traje 2,5 do 3 sata, pa se na taj način digestivni trakt manje opterećuje, što ima pozitivan uticaj na zdravlje.

Zbog svih ovih vrijednih sastojaka koje riba posjeduje ima veliku primjenu u ishrani svih populacionih grupa, naročito djece i trudnica, zatim sportista i starih lica. A u dijeto-terapiji se koristi kod mnogih stanja i bolesti, prije svega u terapiji gojaznosti, zatim kod čira želuca i dvanaestopalačnog crijeva, sindroma proteinskog deficita, rahitisa, osteomalacije, hipovitaminoze A i D. Poseban značaj ima u prevenciji oboljenja srca i krvnih sudova, bubrega i kancera.

Što se tiče plodova mora one sadrže veću količinu masti i holesterola, samim tim se i teže vare, pa se preporučuju rjeđe u ishrani. Kožu ribe treba izbjegavati jer sadrži veću količinu holesterola, a takođe se u koži deponuju i toksične materije iz mora. Konzerviranu ribu takođe ograničiti, zbog povećane količine soli, preporučuje se konzervirana riba u maslinovom ulju ili paradajz sosu.

Recepti

1. Namaz od tune - 1 tunjevina ocijeđena od ulja,1/3 praziluka, 5-6 maslina, kašika maslinovog ulja, malo peršuna. Sve staviti u blender i dobro sjediniti. Ovaj namaz je odličan prijedlog za posni doručak uz neki zdraviji hljeb, recimo ražani. I uz to jedna čaša paradajz soka.

2. Pastrmka pečena u rerni - Pastrmku dobro očistiti, napuniti smjesom od sjeckanog bijelog luka, rendane šargarepe i peršuna i ostaviti u marinadi 2-3 sata, u frižideru. Marinada se pravi od maslinovog ulja, malo vode, malo soli, bijelog luka, šargarepe i peršuna. Nakon toga staviti u pleh, preliti marinadom, prekrijte folijom i pecite 15 minuta, zatim sklonite foliju i pecite još 5 min. Uz to poslužite neko bareno  ili grilovano povrće.

3. Salata od oslića - Obarite filete oslića i isjecite na manje komade. Posebno pripremite povrće -1 zelenu salatu isjeckajte na rezance, pola praziluka na kolutove, šaku maslina na kolutove, obarite šolju kukuruza šećerca, 1 papriku isecite na rezance i sve pomješajte sa ribom. Preliv napravite od maslinovog ulja, jabukovog sirćeta, kašike senfa, malo soli i peršuna i pažljivo promješajte da ne izgnječite ostale sastojke.