Hoćete da saznate šta se nalazi u viršlama koje jedete za doručak? Pazite šta želite.

Hrenovke

Istraživanje koje je sprovela američka kompanija Clear Foods pokazalo je da se u dva odsto uzoraka viršli i u dvije trećine vegetarijanskih alternativa ovim proizvodima nalazi ljudska DNK.

Ipak, to je samo djelić krajnje neprijatnih otkrića do kojih je došla ispitujući kvalitet 345 viršli i kobasica 75 različitih brendova.

Zagađivače su pronašli u čak 21 uzorku, a ukupno 14,4 odsto su ocijenili kao “problematične” na ovaj, ili onaj način.

“Sredinom 19. vijeka u Americi kružile su glasine da neki mesari prave jeftine kobasice slične frankfurtskim od mljevenog psećeg mesa. Iako to niko nije mogao sa sigurnošću da potvrdi, pitanja o viršlama, stara su koliko i same viršle, a sumnje nisu potpuno neosnovane”, navodi se u izvještaju kompanije.

Viršle se obično prave u fabrikama u kojima se otpaci mesa, začini i drugi sastojci sjeckaju i melju u jednoličnu masu koja se zatim pakuje u vještačka, ili prirodna crijeva. Zatim se kuvaju u pušnici, hlade pod vodenim tuševima i zatim pakuju.

Nadev hrenovke može da se puni u ovčije tanko crijevo ili u vještačke omotače odgovarajućeg prečnika.

U slučaju da je bez omotača, taj proizvod stavlja se u promet upakovan.

U hrenovki, sadržaj proteina mesa mora da je najmanje 11%, sadržaj kolagena u proteinima mesa najviše 20%, a u hrenovki od živinskog mesa sadržaj kolagena u proteinima mesa mora da je najviše 10%”. Ti podaci moraju biti označeni i na deklaraciji.

Clear Foods je kompanija koja se služi sekvenciranjem gena, kako bi otkrila šta se nalazi na trpezama širom svijeta.

Rezultati su rijetko kad umirujući.

U ovom slučaju, u 14 odsto slučajeva pronađeno je meso ili proizvod koji nije naveden na deklaraciji.

Ipak, prema mišljenju profesora Kornel univerziteta i stručnjaka za bezbjednost hrane Martina Vidmana, rezultatima Clear Foods nedostaje relevantnost.

“Ovo nije ništa novo o viršlama. To je senzacionalistički marketinški potez kompanije koji bi trebalo da pomogne u prodaji njihovih usluga”, rekao je on.

Ipak, Melinda Vilkins, profesorka Univerziteta u Mičigenu, smatra rezultate “intrigantnim”.

“Upotreba genetske analize u ovakvim slučajevima je fascinantna. Mislim da će u budućnosti biti sve više ovakvih analiza hrane, kako bismo provjerili koliko se sadržaj namirnica zaista poklapa sa deklaracijama”, rekla je ona. I

pak, ona bi željela više da zna o nekim stavkama iz izveštaja, naročito o onoj koja se tiče ljudske DNK u viršlama.

“Kada radite sa genetskim materijalima, u zavisnosti od tehnike, možete detektovati vrlo male količine DNK koje ne bi trebalo da budu tu. Ova optužba je ozbiljna, ali kompanija ne navodi koju količinu ljudske DNK je pronašla. Možda je riječ o samo nekoliko ćelija”, rekla je ona.

Takođe, Clear Foods ne može da potvrdi tačan izvor DNK. Ovo je samo jedna od vijesti o mesnim prerađevinama koje smo mogli čuti ovih dana.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) zvanično je na listu kancerogenih namirnica uvrstila suhomesnate proizvode, a svježe crveno meso proglasila “mogućim kancerogenom”.