Vrpolje je selo na trebinjskoj Zagori, udaljeno 20 kilometara sjeverozapadno od gradskog središta. Nalazi se na 715 – 725 mnv, na kraju poljašca koje se prostire od Zagore.

vrpolje

Seoski atar, od oko 2,8 km2, krševit je i obrastao sitnom bjelogoričnom šumom sa prilično obradive zemlje.

Vrpolje ima obilježje krševitog područja, sa mnoštvo dolova pogodnih za obradu koji leže ispod sela. Obradiva zemlja je u ravnici.
Stanovništvo je živjelo od poljoprivrede. Uspjevale su sve vrste žitarica: raž, ječam, pšenica, zob, klek i kukuruz. U selu je sađeno povrće: kupus, krompir i druga, uglavnom sve za svoje potrebe.

Osim poljoprivrede, gajen je veliki broj sitne i krupne stoke, što su omogućavali prostrani pašnjaci. Ispaše ima dosta i prostire se na svaku stranu oko sela.

U selo je uvedena struja 1982. godine.

Od Zagore do Vrpolja djelimično je asfaltiran put.

U ranijim dokumentima Vrpolje se pisalo kao Vrhpolje. Najvjerovatnije da ime sela potiče od toga što se nalazi na vrh Polja, pa otuda se zove Vrpolje. Postanak sela teško je vremenski tačno odrediti. Prvi put se spominje u popisu stanovništva iz 1885. godine.

Od starina u selu postoji praistorijska gradina. Drugih starina nema.
Vrpolje je selo zbijenog tipa. U selu ima deset kuća. Kuće su po ravnom terenu i nalaze se ispod brda Kalac.

Selom dominiraju kuće Drapića i Savovića.

Selo koristi vodu iz čatrnja kojih ima 13 i kamenica. Sve čatrnje se nalaze u blizini kuća na razmaku nekih 200 metara.

U selu se nalaze pećine i jame. Selo okružuju brda, kao što su: Kruščica (1006 m), Ostrvica koja graniči sa selom Dolovi, Kalac koji jednim dijelom pripada Dolovima i druga.

U Vrpolju su živjele srpske porodice: Janjić (jedna kuća od koje su danas ostale samo omeđine), Vuković (jedna kuća), Drapić (jedna kuća), Petrović (jedna kuća), Savović (dvije kuće) i starinci Tanasijevići (tri kuće).

Tanasijevići su najstarija porodica u selu. Savovići su drugi po redu nastanjeni. Vukovići su treći. Posljednji su se doselili Drapići.

Broj stanovnika u selu po godinama je iznosio: 1885. godine – 56; 1926. godine – 48; 1948. godine – 28; 1991. godine – 2; 2015. godine – 0.

U ovom selu je rođen Đorđo Savović. Njegov sin Milenko se aktivno bavio košarkom. Milenko je svoju igračku karijeru počeo u trebinjskom Leotaru. Iz Leotara je prešao u beogradski Partizan, a iz Partizana u madridski Real. Bio je aktivan u Košarkaškom Savezu Jugoslavije, Srbije i u Partizanu. Takođe, iz ovoga sela „vuče“ korijene Nemanja Drapić, rođen u Trebinju, koji se bavio rukometom.