Plana dola, selo na Zagori trebinjskoj, udaljeno 22 kilometra sjeverozapadno od Trebinja. Od sela Zagore je udaljeno tri kilometra sjeveroistočno, a nalaze se ispod planine Radoš na oko 730 mnv.

plana dola zagora

Prvi član imena uvale između Zagore i ljubinjske Žabice Plana dola, kao i istoimenog zagorskog seoceta nazvanog po širem području, očito je u vezi sa toponimom Plana, koji se sreće u mnogim našim krajevima, npr. kod Bileće, u Srbiji itd.

Ranije se mislilo da to ime potiče od latinskog pridjeva plsnus, plana ravan. S latinskim pridjevom naši toponimi jesu srodni, jer potiču iz zajedničkog indoevropskog korijena, koji se nalazi i u našim geografskim terenima plana i proplanak. Naziv planina ranije je označavao šumom obrastao brdovit predio, što je u skladu sa oblikom zagorske uvale (Pujić, Tribunia br. 10, str. 174).

Selo Plana dola ima obilježje krševitog područja. Stanovništvo je živjelo od poljoprivrede. Uspjevale su sve vrste žitarica: raž, ječam, pšenica, zob, klek i kukuruz.

Pored Planih dola prolazi makadamski put koji povezuje Trebinje sa Ljubinjem. U selu nije uvedena struja.

Plana dola ne oskudijeva u ogrjevnom materijalu. Šume ima na svaku stranu oko sela.
U selu ima svega jedna kuća u kojoj i danas živi srpska porodica Petrović.

Staje ili štale su u Planim dolima imale i porodice iz susjednih sela.

Selo koristi vodu iz čatrnja i kamenica. Čatrnje su pravljene od kamena koji se vadio iz litica. Na mjestu Podlondža nalazi se čatrnja koja je izgrađene za vrijeme Austrougarskog perioda. U selu ima jama i pećina. Između Planih dola i Janjča nalazi se Grljeva jama.

Kod Miloševog dola nalazi se Javorova jama. Mještani kazuju da se ne zna koliko su Grljeva i Javorova jama duboke. Kazuju da su nekada neki ljudi u te jame ubacivali neku boju koja je izlazila u more. U Radošu se nalazi Sočivić pećina.

U Planim Dolima se nalaze brda: Vosnik, planina Radoš (veliki i mali), Javorak, Trubar, Prisoje.