Grijanje.jpeg

Stiže nova grijna sezona, a sa njom i stara briga – koliki će biti troškovi grijanja? Dok se za drva i pelet najavljuju nova poskupljenja, a upitne su i buduće cijene gasa i električne energije, dio građana spasava budžet tražeći alternativne načine da zagrije svoje domove.

Za zagrijavanje domaćinstava građani u BiH koriste različite energente. Međutim, koji god energent bio u pitanju, zajednička briga svima je ista – koliko će novca morati izdvojiti ove zime, prenosi Buka.

„Koristim gas. Ma šta ću, deveram, ne slušam ništa drugo. Borim se, šta ću“, kaže jedna od ankjetiranih građanki.

Drugi se pripremaju za pelet: „Cijene… Šta da kažem, i sami znate. Valjda ćemo preživjeti. Opštenito, svima je, bez obzira da li su penzioneri ili ljudi sa prosječnim platama, postalo izuzetno teško.“

„Pogotovo je penzionerima teško. I hrana, i režije, i ogrev, sve je poskupjelo. Ja koristim drva, kupila sam ih malo jeftinije. Bilo je 165 KM, ova sam našla po 130 KM, kupila sam na vrijeme“, ističe druga penzionerka.

Drva i pelet na udaru poskupljenja

Ogrevno drvo tradicionalno je najtraženiji energent u Bosni i Hercegovini. Tako je i ove sezone. Njegova cijena zasad se nije značajnije mijenjala, ali prema najavama distributera, uskoro bi mogla dodatno porasti.  

„Od oktobra će zasigurno doći do nekih promjena, prije svega kada je iscijepano drvo u pitanju. Gorivo je jedan od cijenovno najuticajnijih faktora kada je ogrev u pitanju i svakako da se u našoj kalkulaciji, kao i kod svih drvoprerađivača, cijene ogreva moraju korigovati u skladu sa cijenama goriva“, objašnjava Muhamed Helać iz prodaje i distribucije ogreva.

Prema najavama, cijena ogrevnog drveta mogla bi porasti sa 148 na 165 maraka po prostornom metru. S druge strane, cijena peleta kreće se između 830 i 850 maraka po toni. Iako je Vlada Federacije BiH ograničila trgovačke marže za pelet – četiri odsto u veleprodaji i osam u maloprodaji – cijena po kojoj ga proizvođači prodaju trgovcima i dalje diktira konačni iznos za građane.  

„Smatramo da ta odluka neće doprinijeti pojeftinjenju, a najvjerovatnije ni zaustavljanju daljeg rasta cijena“, smatra Helać.

Sa njim se slaže i stručnjak za energetiku Almir Bečarević.

„Dobro je da je odluka usvojena da bi tržište bilo pod kontrolom i da se trgovcima ograniči nekontrolisano povećanje cijena, ali mislim da nekih značajnijih efekata za džep građana teško da će biti“, navodi Bečarević.

Prelazak na klime kao isplativija opcija

Zbog visokih cijena čvrstih goriva, deo građana odlučio se za prelazak na električnu energiju, odnosno klima uređaje.

„Grijemo se na klime jer mi je to dosta rentabilnije nego ogrevno drvo, ugalj ili pelet. Izračunao sam i ispalo mi je jeftinije. Na primjer, za drva su potrebna bar dva metra mjesečno, što je preko 300 maraka, dok struje za grijanje ne potrošim više od 200 KM. Znači, mjesečno mi ostane bar 100 maraka“, ističe jedan sugrađanin.

Iako zvaničnih najava o poskupljenju struje za sada nema, stručnjaci upozoravaju da bi gas mogao dodatno poskupjeti do kraja godine.  

„Što se tiče prirodnog gasa, moguća je i istorijski najviša cijena otkako se on uveže u BiH. Kada je u pitanju električna energija, vjerujem da će nakon izbora Elektroprivreda BiH gotovo sigurno pokrenuti tarifni postupak za povećanje cijena“, upozorava Bečarević.

Ključ je u izolaciji i energetskoj efikasnosti

Stručnjaci napominju da na ukupne troškove grijanja ne utiče samo cijena samog energenta, već i stanje u kojem se objekat nalazi.

„Na bilo šta da se grijete, ako nemate adekvatnu toplotnu izolaciju na kući, potrošićete ogromne količine energenta. Ako nemate efikasne prozore i ako ne koristite energiju na racionalan način, račun će, kakav god energent bio, opet biti papreno skup“, ističe stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.

Koji god energent koristili, pred građanima BiH je još jedna neizvjesna i finansijski izazovna zima u kojoj će računica za zagrijavanje doma biti jedan od najvećih udara na kućni budžet.