Rucuni energenti.jpeg

Iako su električna energija i gorivo u Bosni i Hercegovini nominalno među najjeftinijim u Evropi, za domaći novčanik oni predstavljaju ogroman finansijski teret. Razlog leži u niskim primanjima zbog kojih se značajan dio mjesečnog budžeta izdvaja isključivo za podmirivanje osnovnih energetskih potreba.

Prema zvaničnim podacima, domaćinstva u BiH plaćaju oko 9,66 evrocenti po kilovat-času (kWh) sa svim porezima i taksama. Poređenja radi, prosjek Evropske unije iznosi 28,96 centi, u Bugarskoj je 13,6, u Mađarskoj 10,8, dok domaćinstva u Njemačkoj plaćaju čak 38,7 centi po kWh. Iako je struja u Njemačkoj tačno četiri puta skuplja, stvarno opterećenje mjeri se kupovnom moći: sa prosječnom neto platom u BiH (1.706 KM u junu 2026. godine) građanin može kupiti oko 9.030 kWh struje, pa mjesečni račun za prosječnu potrošnju odnosi nešto manje od četiri odsto plate, prenosi Glas Srpske.

Dizel i ogrev odnose najveći dio zarade

Mnogo dramatičnija računica odnosi se na tečna goriva i pripremu za grijnu sezonu:

 Dizel matematika: Litar dizela na pumpama košta oko 3,59 KM, što znači da se za cijelu prosječnu platu može kupiti tek 475 litara. Za samo 100 litara goriva potrebno je izdvojiti 359 KM (21 odsto plate), dok porodica koja mjesečno potroši 150 litara daje gotovo trećinu plate (31,6 odsto).

 Cijena grijanja: Za domaćinstva koja se griju na drva ili pelet, izdaci su još veći. Ijepana ogrevna drva prodaju se po cijeni od oko 140 KM po prostornom metru. Za minimalnih deset metara potrebno je izdvojiti 1.400 KM, što predstavlja čak 82,1 odsto jedne prosječne plate u BiH.

Energetska korpa guta preko 40 odsto plate

Kada se izračuna ilustrativna mjesečna energetska korpa — koja obuhvata skromnih 333 kWh potrošene struje, 100 litara goriva i trošak grijanja na drva raspoređen tokom zimskih mjeseci — dolazi se do iznosa od 702 KM. To znači da više od 41 odsto prosječne mjesečne zarade odlazi isključivo na pogon automobila i zagrijavanje doma.

Ograničenja životnog standarda potvrđuje i odnos plata i potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Prosječna julska neto plata iznosila je 1.688 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa dostigla 2.924,84 KM — što znači da jedna zarada pokriva svega 57,7 odsto osnovnih životnih troškova.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja rast proizvođačkih cijena u energetskom sektoru: u industriji su one u julu porasle za 1,2 odsto, dok je u snabdijevanju strujom i gasom zabilježen rast od 1,3 odsto. Ovaj rast proizvodnih troškova neizbježno će se u narednom periodu preliti na prevoz, logistiku i maloprodajne cijene osnovnih namirnica, što će dodatno umanjiti korist koju građani imaju od nominalno jeftine struje.