Suša prepolovila prinose meda u Srpskoj: Pčelari strahuju od neizvjesnog zimovanja pčela

Ovogodišnja pčelarska sezona u Republici Srpskoj, koja je u proljeće obećavala rekordne rezultate, završava se sa ispodprosječnim prinosima i velikom neizvjesnošću pred predstojeću zimu, a glavni krivac je dugotrajna ljetnja suša.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković istakao je da su prinosi na stacionarnim pčelinjacima izuzetno varirali u zavisnosti od same mikrolokacije, prenose Nezavisne.

„Kretali su se od toga da na pojedinim pčelinjacima nije bilo prinosa uopšte, odnosno nije bilo dovoljno meda ni za cijeđenje. Lično sam imao takav slučaj, uprkos izuzetno jakim društvima i primjeni savremene tehnologije. Sa druge strane, u dijelovima Semberije i oko Banjaluke bilo je nešto bagrema i lipe. Početak godine donio je solidnu pašu, ali nas je drugi dio godine i suša potpuno pokosila”, rekao je Marković.

Pčele trošile ranije sakupljene zalihe

Zbog potpunog izostanka ljetnje paše došlo je do paradoksalne situacije — pčele su počele da troše sopstvene zalihe kako bi preživjele:

 Potrošnja prinosa: Nakon završetka lipove paše, pčelinja društva su pojela praktično sav med koji su prethodno prikupila, što iznosi i više od 10 kilograma po košnici.

 Prinudna prihrana: Pčelari su morali rano da počnu sa prihranjivanjem kako zajednice ne bi stradale od gladi i kako bi obezbijedile neophodnu hranu za prezimljavanje.

 Manjak polena: Suša je drastično smanjila i količine polena na cvjetovima. Budući da je polen glavni izvor bjelančevina i minerala za uzgoj dugovječnih zimskih pčela (koje moraju živjeti i duže od šest mjeseci), uspjeh zimovanja društava trenutno je pod velikim znakom pitanja.

Cijena 25 KM po kilogramu, problem ostaje lažni med

Iako su pojedinci na izolovanim lokacijama bilježili prinose bagrema i do 25 kilograma po društvu, riječ je o rijetkim izuzecima, pa se kompletna sezona ocjenjuje kao ispodprosječna.

Pravog domaćeg meda biće dovoljno za potrebe domaćeg tržišta, a cijena kilograma trenutno iznosi 25 KM. Ipak, domaćim proizvođačima dodatni problem stvara nelojalna konkurencija i velika količina sumnjivog, falsifikovanog meda na rafovima, zbog čega se apeluje na potrošače da med nabavljaju direktno od provjerenih lokalnih pčelara.