Krvni pritisak.jpeg

Koliki je normalan krvni pritisak u 40, 50 i 60. godini? Jedna brojka nije dovoljna

Aparat u kućnoj apoteci pokaže 138/88 i odmah kreće panika. Ipak, jedna takva vrijednost sama po sebi ne znači da imate hipertenziju.

Krvni pritisak se ne procjenjuje na osnovu jednog mjerenja, već se uzimaju u obzir ponovljene vrijednosti, godine, zdravstveno stanje i ukupni rizik.

Vrijednost od 120/80 mmHg često se navodi kao idealna, ali krvni pritisak prirodno varira tokom dana. Na njega mogu uticati stres, kafa, cigarete, fizička aktivnost, ali i način na koji ste sjeli prije mjerenja.

Da li normalan pritisak zavisi od godina?

Sa godinama krvni sudovi postaju manje elastični, zbog čega kod mnogih ljudi pritisak postepeno raste. To, međutim, ne znači da je svako povećanje normalno samo zato što neko ima više godina.

Ne postoji jednostavna tablica po kojoj se može reći da je određena vrijednost normalna samo zato što imate 40, 50 ili 60 godina.

Kao praktična orijentacija, kod većine odraslih poželjno je da krvni pritisak bude ispod 120/80 mmHg, dok se vrijednosti oko ili iznad 140/90 mmHg u ordinaciji smatraju povišenim i zahtijevaju procjenu, posebno ako se ponavljaju.

Zašto jedno mjerenje nije dovoljno?

Krvni pritisak nije ista brojka od jutra do večeri. Može biti viši kada ste nervozni, nakon fizičkog napora, poslije kafe ili cigarete, ali i zbog treme prilikom odlaska kod ljekara.

Zato se dijagnoza hipertenzije ne postavlja samo zato što je aparat jednom pokazao, na primjer, 145/90.

Mnogo bolja slika dobija se pravilnim mjerenjem u više navrata. Ako su vrijednosti uporno povišene, potrebno je razgovarati sa ljekarom.

Zašto hipertenzija često prolazi bez simptoma?

Jedna od najvećih opasnosti visokog krvnog pritiska jeste to što čovjek može godinama da nema nikakve simptome.

Glavobolja, vrtoglavica ili zamućen vid mogu se javiti, ali odsustvo tegoba ne znači da je pritisak normalan.

Zato je korisnije povremeno kontrolisati krvni pritisak nego čekati da se pojave simptomi.

Kako pravilno izmjeriti pritisak?

Prije mjerenja potrebno je:

  • mirno sjediti najmanje pet minuta;
  • leđa držati oslonjena, a stopala ravno na podu;
  • ruku osloniti približno u visini srca;
  • tokom mjerenja ne razgovarati;
  • izbjegavati kafu, cigarete i fizički napor neposredno prije mjerenja;
  • ako pratite pritisak, mjeriti ga približno u isto vrijeme i zapisivati rezultate.

Jedno povišeno mjerenje nije isto što i dijagnoza hipertenzije. Ako se povišene vrijednosti ponavljaju, naročito tokom nekoliko dana, potrebno je javiti se ljekaru.

Ako je krvni pritisak veoma visok i praćen simptomima poput bola u grudima, otežanog disanja, slabosti ili poremećaja vida, potrebna je hitna medicinska procjena.

Najvažnije je da ne paničite zbog jedne brojke, ali ni da uporno povišene vrijednosti ne pripisujete samo godinama. Krvni pritisak se najbolje prati kroz više pravilno obavljenih mjerenja, a konačnu procjenu treba prepustiti ljekaru.