Meso, kafa i topao dom postaju luksuz: Građani BiH sve više se odriču osnovnih potreba

Meso, kafa i topao dom postaju luksuz za građane BiH

BIJELJINA – Pod udarom uvezenih proizvoda i stalnih poskupljenja, mnogo toga što se nekada podrazumijevalo i bilo dostupno gotovo svakom domaćinstvu postalo je luksuz za građane BiH.

Za samo pet godina cijena kilograma hljeba porasla je sa 2,30 na oko četiri KM. Teletina je u junu 2021. godine koštala do 20 KM po kilogramu, dok danas njena cijena dostiže 40 do 47 KM.

Poskupljuju i mliječni proizvodi. Cijena putera porasla je sa 21,80 na čak 30,70 KM, dok se i kafa sve pažljivije mjeri – njena cijena je sa 13,10 porasla na oko 28 KM.

Sve veći broj građana zbog toga pribjegava mjerama štednje. Ograničavaju se ljetovanja, rjeđe se odlazi u restorane, a kućni budžeti sve teže podnose troškove majstora, poput vodoinstalatera, električara i keramičara.

Poseban problem predstavljaju troškovi grijanja. Zbog rasta cijena energenata, mnogi će tokom zime morati pažljivije da planiraju potrošnju, a pojedina domaćinstva već sada isključuju grijanje u prostorijama koje ne koriste.

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da su najviše poskupjeli prehrambeni proizvodi, posebno meso i mliječni proizvodi.

„Prehrambeni proizvodi, prije svega meso i mliječni proizvodi, katastrofalno su poskupjeli. Hrana će tek da poskupi zbog ove suše. Energenti su posebna priča. Ovo je strava šta se dešava s peletom i drvetom“, rekao je Vasilić.

On smatra da bi država trebalo da razmotri uvođenje različitih stopa PDV-a, jer, kako ističe, nije isto oporezovati osnovne životne namirnice i luksuznu robu istom stopom.

Izvršna direktorica Udruženja građana za zaštitu potrošača „DON“ iz Prijedora Murisa Marić kaže da se građani BiH već godinama odriču svega čega mogu.

„Danas kupujemo na grame, za ručak. Zalihe kakve smo pravili nekad i ostavljali u zamrzivač danas su misaona imenica. Danas ni piletina nije jeftina, osim kad je na akciji“, navela je Marić.

Ona dodaje da sve više domaćinstava smanjuje troškove grijanja, dok se roditelji prilikom kupovine školske opreme za djecu često moraju odlučivati šta mogu kupiti odmah, a šta će ostaviti za naredni mjesec.

„Sve što se može, mi režemo, jer primanja su takva kakva jesu. I djeci, kad ih opremamo u školu, počeli smo govoriti da ćemo patike kupiti sljedeći mjesec“, istakla je Marić.

Prema njenim riječima, problem nije samo u cijenama već i u široj ekonomskoj situaciji, nedostatku domaće proizvodnje i političkoj nestabilnosti.

Ona smatra da građani već dugo ne vide konkretne promjene koje bi im olakšale svakodnevni život.

U međuvremenu, cijene stanova dodatno otežavaju rješavanje stambenog pitanja. Kupovina stana i ranije je bila veliki poduhvat, ali sa sadašnjim cijenama kvadrata sve više ljudi postavlja pitanje da li je moguće otplatiti stambeni kredit tokom radnog vijeka.

Dok troškovi života rastu, primanja velikog broja građana ne prate taj rast.

Zbog toga meso, kafa, grijanje, odlasci u restoran, ljetovanje ili kupovina novih stvari za mnoge više nisu uobičajeni dio života, već troškovi koji se pažljivo planiraju i kojih se, kada novca nema dovoljno, prvi odriču.