Inflacija.jpeg

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da su najnovije procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), prema kojima se za ovu godinu očekuje inflacija od 4,4 odsto, a u narednoj usporavanje na 3,6 odsto, previše optimistične i da ne odražavaju stvarno stanje na tržištu.

Prema ocjenama ekonomista, realna kretanja ukazuju na nastavak rasta cijena i dodatni pad kupovne moći građana, što bi moglo dovesti do ozbiljnijih poremećaja u privredi i javnom sektoru, prenosi Srpska Info.

Iz Centralne banke BiH pojašnjavaju da je revizija inflatornih očekivanja, uz blagi rast u odnosu na ranije prognoze, posljedica povećanja cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu, visoke uvozne zavisnosti BiH, rasta troškova rada i geopolitičkih neizvjesnosti.

Ipak, u instituciji očekuju da bi se u narednoj godini inflatorni pritisci mogli postepeno ublažiti, uz stabilizaciju međunarodnih tržišta.

Ekonomista Milenko Stanič ističe da se u praksi često dešava da su projekcije Centralne banke BiH niže od realnih kretanja, što može uticati na planiranje budžeta i poslovanje privrede.

On navodi da je u prvim mjesecima ove godine inflacija već bila viša od procijenjene, što ukazuje na rizik da će i u nastavku godine doći do većih odstupanja od zvaničnih prognoza.

Stanič dodaje da Centralna banka ima ograničene instrumente monetarne politike zbog sistema valutnog odbora, te da se uticaj na inflaciju svodi na indirektne mjere poput obaveznih rezervi.

Prema njegovim riječima, privreda u BiH nema dovoljan kapacitet da prati inflatorne pritiske, zbog čega realne plate i životni standard građana zaostaju za rastom cijena.

On upozorava da bi u narednom periodu sindikati mogli tražiti povećanje plata u skladu sa inflacijom, ali da postoji rizik da privredni rast neće moći da isprati takve zahtjeve, što bi dodatno opteretilo ekonomiju.