Liječenje u Srpskoj moglo bi postati mnogo skuplje

Sporne izmjene zakona u Srpskoj: Ukida se limit za participaciju u liječenju?

Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske 19. maja naći će se hitne izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a najviše pažnje izazvala je odredba kojom se briše dosadašnji limit participacije od 370 KM.

Prema predloženim izmjenama, participacija bi se ubuduće određivala fiksno ili u rasponu od pet do 50 odsto od cijene zdravstvene usluge, bez propisanog maksimalnog iznosa.

Pravnici i udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da bi usvajanje ovakvog rješenja moglo dovesti do značajnog poskupljenja liječenja i ugroziti dostupnost zdravstvene zaštite građanima sa nižim primanjima.

Advokat Dragana Stanković ističe da se brisanjem gornje granice participacije dovode u pitanje načela solidarnosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.

„Važećim zakonom propisano je da maksimalan iznos participacije može biti 370 KM. Sada se to briše, a ostaje samo mogućnost da se odredi od pet do 50 odsto cijene usluge“, navela je Stankovićeva.

Ona upozorava da bi visina participacije mogla biti naknadno određivana posebnim aktima, daleko od javnosti i bez rasprave u Narodnoj skupštini.

„Ako smo do sada imali gotovo besplatnu zdravstvenu zaštitu, a sada se ide ka plaćanju visokih iznosa i pored uplate doprinosa, onda je jasno da se odstupa od načela ravnopravnosti, dostupnosti i solidarnosti“, istakla je ona.

Iz Udruženja građana „Don“ iz Prijedora takođe upozoravaju na moguće posljedice.

Murisa Marić navodi da je teren za ove izmjene već pripremljen ranijim povećanjem cijena bolničkog dana.

„U bolnici u Prijedoru participacija je sa devet povećana na 25 KM, a u UKC-u Republike Srpske sa 11 na 30 KM po danu“, rekla je Marićeva.

Ona smatra da će najveći teret snositi penzioneri i građani sa niskim primanjima, te upozorava da bi ukidanjem ograničenja participacije „nebo bilo granica“ kada je riječ o troškovima liječenja.

Posebno spornom ocjenjuje i najavu da bi radnici kojima poslodavci nisu uplatili doprinose mogli sami plaćati liječenje, a potom tražiti refundaciju troškova.

„Ne može radnik natjerati poslodavca da izmiri obaveze“, poručila je Marićeva.