Panika u prodavnicama: Prazne se rafovi sa osnovnim namirnicama

Strah od rata i poskupljenja: Građani u BiH ponovo prave zalihe hrane i goriva

Vijesti o sukobima na Bliskom istoku i rast cijena nafte ponovo su izazvali strah kod građana Bosne i Hercegovine, koji sve češće počinju da kupuju i skladište osnovne životne namirnice, gorivo i higijenske potrepštine.

Odmah nakon prvih informacija o novoj eskalaciji sukoba u regionu Bliskog istoka, brojni građani pohrlili su na benzinske pumpe sa kanisterima kako bi obezbijedili zalihe goriva. Zbog naglog rasta potražnje, pojedine pumpe bile su primorane da ograniče točenje goriva u kanistere.

Slična situacija zabilježena je i u trgovinama, gdje se u pojedinim marketima brzo prazne rafovi sa osnovnim životnim namirnicama. Među proizvodima koji prvi nestaju sa polica ponovo se našao i toalet papir, što podsjeća na ponašanje građana tokom pandemije virusa korona.

Građani ističu da ih globalna dešavanja zabrinjavaju, iako se sukobi dešavaju daleko od Bosne i Hercegovine.

„Plašim se zbog djece, a za sebe ne“, rekao je jedan od anketiranih građana Istočnog Sarajeva.

„Nije normalan onaj koji se ne boji“, dodao je drugi sagovornik.

Pojedini građani ističu da ljudi koji su već prošli rat najviše strahuju da se slična situacija ne ponovi.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da je ovakva reakcija dijelom posljedica dugogodišnjeg nedostatka povjerenja u institucije.

„Kako nećemo tako reagovati kada znamo ko nas vodi i kako nas vodi. Ljudi pokušavaju da se osiguraju i da makar nešto uštede“, rekao je Vasić.

On upozorava da bi globalni sukobi mogli imati značajne ekonomske posljedice, prije svega kroz rast cijena energenata i osnovnih životnih namirnica.

„Definitivno ćemo imati još jedan talas poskupljenja, što će dodatno uticati na životni standard stanovništva“, naglasio je Vasić.

Psiholog Slađana Đaković ukazuje da ovakve reakcije imaju i psihološku pozadinu.

Prema njenim riječima, stanovnici prostora bivše Jugoslavije prošli su kroz ratna iskustva, zbog čega svaka vijest o novim sukobima može ponovo aktivirati strahove iz prošlosti.

„Dolazi do retraumatizacije. Ljudi počinju panično da kupuju jer razmišljaju: šta ako ponovo dođe do nestašice, šta ako ostanem bez hrane“, objašnjava Đakovićeva.

Ona dodaje da se kod ljudi u takvim situacijama javlja pojačana anksioznost, frustracija i ljutnja, posebno zbog osjećaja da institucije nemaju dovoljno mehanizama da zaštite građane u kriznim situacijama.

Stručnjaci upozoravaju i na uticaj društvenih mreža, gdje se često šire neprovjerene informacije koje dodatno podstiču strah i paniku. Iako se u prodavnicama povremeno pojavljuju prazni rafovi, za sada nema stvarne nestašice osnovnih životnih namirnica.