Migracije.jpeg

Samo 12 opština u Srpskoj bilježi rast stanovništva, većina u minusu

Republika Srpska suočava se sa izraženim demografskim izazovima, jer je tokom 2025. godine čak 52 opštine i grada zabilježilo negativan migracioni saldo, odnosno više stanovnika se odselilo nego što se doselilo.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom prošle godine zabilježeno je 11.298 unutrašnjih migracija u Republici Srpskoj. Od tog broja 6.356 odnosi se na međuopštinske migracije, 4.407 na međuentitetska kretanja, dok je 535 migracija evidentirano između Republike Srpske i Brčko distrikta. Ukupni migracioni saldo Republike Srpske iznosi minus 322 stanovnika.

Istovremeno, samo 12 lokalnih zajednica zabilježilo je pozitivan migracioni saldo, dok statistika pokazuje da u migracijama najviše učestvuju mladi ljudi starosti između 25 i 34 godine.

Najveći pozitivan migracioni saldo ima Banjaluka, gdje su se tokom prošle godine doselila 1.643 stanovnika, dok su se 893 osobe odselile, što daje saldo od plus 750.

Na drugom mjestu je Bijeljina sa saldom od plus 344, jer se u ovaj grad doselilo 785 stanovnika, dok je 441 osoba odselila.

Pozitivan trend bilježi i Istočno Sarajevo sa migracionim saldom od plus 279. Od šest opština koje čine ovaj grad, četiri imaju pozitivan, a dvije negativan migracioni trend.

Značajan rast broja stanovnika zabilježili su i Trebinje i Laktaši. U Trebinje se doselilo 356 stanovnika, dok se 127 odselilo, što daje saldo od plus 229. Laktaši su ostvarili saldo od plus 213, sa 440 doseljenih i 227 odseljenih stanovnika.

S druge strane, pojedine opštine bilježe značajan odliv stanovništva. Najveći negativan migracioni saldo ima Teslić, gdje se tokom prošle godine odselilo 226 stanovnika, a doselilo 99, što daje saldo od minus 127.

Slijedi Srebrenica sa minus 126, dok je Zvornik zabilježio negativan saldo od 122 stanovnika. Negativan trend ima i Prijedor, gdje su se 492 osobe odselile, a 374 doselile, što daje saldo od minus 118. Među opštinama sa izraženim odlivom stanovništva su i Lopare sa saldom od minus 101.

Demograf Aleksandar Čavić upozorava da se trend unutrašnjih migracija nastavlja i da veći urbani centri sve više prazne manje opštine i rubne dijelove Republike Srpske.

„Održavanje određenih lokalnih zajednica direktno utiče na održivost ukupnog sistema u Republici Srpskoj, jer je veoma teško organizovati proizvodnju i privredne aktivnosti na udaljenim područjima bez stanovništva“, ističe Čavić.

On dodaje da su ta područja važna jer predstavljaju sirovinsku i proizvodnu bazu Srpske, navodeći kao primjere rubne dijelove Krajine, Šipovo, kao i opštine poput Teslića i Kotor Varoša.

Čavić upozorava da unutrašnje migracije stvaraju dodatni pritisak na velike gradove, posebno kada je riječ o tržištu nekretnina. Povećano doseljavanje u urbane centre podiže potražnju za stanovima i kućama, što dovodi do rasta cijena i dodatno otežava mladima rješavanje stambenog pitanja.

Demografi upozoravaju da bi bez ozbiljnih mjera za zadržavanje mladih ovaj trend mogao dodatno ubrzati demografsko pražnjenje brojnih opština u Republici Srpskoj.