selo rudjin do (3).jpg

Malo napušteno selo Ruđin Do je na visoravni (711 m.n.v.) do koje se dolazi stazom uz istočnu padinu brda Krupnište, južno i iznad Goričkog jezera (iznad izvora Oko). Geološki rasjed kao klanac dijeli brdo Krupnište čije stijene su sedimenti plitkog mora iz epohe kasne krede prije 90–94 miliona godina, od istočnog brda Kokotovice čije stijene su dublji morski sedimenti iz epohe srednje jure prije 163–174 miliona godina.

Razlika geološke starosti stijena istočnog i zapadnog brda je najmanje 70 miliona godina. Rasjed ide sa visoravni prema sjeveru niz strminu do akumulacionog jezera. Kada su jake kiše klancem teku potoci u jezero.

selo rudjin do (4).jpg

Sa jurske strane rasjeda su slojeviti sedimenti dolomita i krečnjaka. Na vrhu rasjeda su dolomiti ispod kojih je bijeli materijal umrvljen do veličine pržine i pijeska. Umrvljenost je vjerovatno posljedica erozije usljed protoka jačih bujica vode tokom posljednjeg ledenog doba kada su na području Orjena bili glečeri.

Još su aktivni mali potočići od posljednjih kiša jer dolomitna podloga bolje drži vodu od krečnjačke.

rd03.jpg

Na površini umrvljenih bijelih sedimenata mogu se naći primjerci rožnaca radiolarita. Obični rožnac (i kremen) nastaje taloženjem vodom rastvorenih silikata iz vulkanskih stijena u unutrašnje šupljine krečnjačkih stijena gdje se pod pritiskom oblikuje u mugle (konkrecije) i manje ploče.

selo rudjin do (1).jpg

Radiolarit je biohemijski rožnac koji nastaje taloženjem na dubokom morskom dnu bezbrojnih uginulih mikroskopskih planktona radiolarija čije su ljušture građene od silicijuma. Pod velikim pritiskom gornjih sedimenata tokom miliona godina to se pretvori u slojeve slikatnog radiolarita. Može se reći da su radiolariti metamorfisani fosili planktona radiolarija.

Ovdje tih slojeva nema na površini već samo njihovi odlomci kao kamenje.

selo rudjin do (2).jpg

Radiolarit je čvrsta silikatna stijena (Mohsova skala = 7) sastavljena od mikrokristala kvarca. U praistoriji rožnac (i kremen) je korišćen za izradu sječiva za oružja i alate. Danas se koristi za izradu bižuterijskog nakita (narukvice, ogrlice) i ukrasnih predmeta jer obradom na lapidarnim mašinama daje polirani sjaj.

U zavisnosti o primjesama elemenata, može biti različitih boja, a ovdje je u nijansama žutosmeđe boje. Protočne lokve poslužile su za pranje i čišćenje radiolaritnog kamenja.

rd06.jpg

Na trebinjskom području rožnac se veoma rijetko može naći, a radiolaritni rožnac pronađen je samo ovdje. Radiolarit nastaje na velikim morskim dubinama, uglavnom dublje od jednog kilometra, a danas na prilazu napuštenom selu Ruđin Do može se naći na visini više od 700 metara iznad površine mora.

Nekad davno duboko more, danas visoke gore.