Insulinska rezistencija predstavlja poremećaj koji karakterišu povišene koncentracije šećera i insulina tj. hormona pankreasa koji omogućava da šećer uđe u ćelije i nahrani ih. Sindrom insulinske rezistencije uključuje grupu problema poput gojaznosti, visokog krvnog pritiska, visokog holesterola i dijabetesa tipa 2.
Utvrđivanje nivoa šećera i insulina u krvi radi se uz pomoć testa opterećenja glukozom, koji podrazumjeva da se u laboratoriji popije glukoza i zatim se u tačno određenim vremenskim razmacima vadi krv. Cijeli postupak traje od 2-3 sata.
Insulinska rezistencija može izazvati sindrom policističnih jajnika, stanje koje uzrokuje uvećane jajnike sa folikulima ispunjenim tečnošću koje okružuju jajne ćelije. Može izazvati neredovne menstruacije, akne, gojaznost i pojavu maljavosti.
Neki ljudi koji imaju insulinsku rezistenciju takođe imaju još jedno stanje koje se naziva akantoza nigricans tj. zatamnjenu kožu na vratu ili drugim dijelovima tijela.
Kako se boriti sa insulinskom rezistencijom
Prvi korak u borbi protiv insulinske rezistencije je smanjenje tjelesne težine. Ponekad to može biti dovoljno za poboljšanje odgovora tijela na insulin. Takođe se preporučuje svakodnevna fizička aktivnost u trajanju od 30 minuta.
Ukoliko ove mjere ne daju dobre rezultate ljekar može propisati lijekove koji pomažu tijelu da se izbori sa povećanim vrijednostima šećera i insulina.
Važno je kontrolisati krvni pritisak i holesterol, jer ljudi sa insulinskom rezistencijom češće od drugih imaju te probleme. Početna borba sa ovim poremećajima takođe počinje promjenom ishrane (unošenje manje soli za krvni pritisak, manje masti i manje kalorija za holesterol) i povećanjem fizičke aktivnosti. Ako ove promjene u načinu života ne djeluju ljekar propisuje dodatnu terapiju.
Gubitak težine i vježbanje mogu pomoći održavanju normalnog nivoa šećera u krvi
Ukoliko imate predijabetes, može se spriječiti ili odložiti dijabetes tipa 2 kontrolisanjem težine, promjenom ishrane i svakodnevnim vježbanjem.
Da biste izgubili težinu, potrebno je:
- Smanjiti kalorije. Jesti manje visokokalorične hrane kao što su masno meso, punomasni mliječni proizvodi i slatkiši
- Bijeli hljeb i bijeli pirinač svesti na minimum jer se brzo vare i izazivaju skok nivoa šećera u krvi
- Piti više vode umjesto slatkih pića i gaziranih sokova
- Jesti više voća i povrća. Imaju malo kalorija i bogati su hranljivim materijama i vlaknima. Voće i povrće takođe sadrži antioksidante koji mogu pomoći u zaštiti tijela od oštećenja izazvanih insulinskom rezistencijom (i drugim bolestima).
- Jesti više proteina iz ribe, pilećih prsa bez kože, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki (pasulja) i proizvoda od soje. Proteini održavaju osjećaj sitosti duže od ugljenih hidrata ili masti.
Zdrav način života mora postati svakodnevnica. Visok nivo šećera u krvi vremenom može oštetiti srce, bubrege, oči i nerve, a povećava i rizik od moždanog i srčanog udara. Takođe, stres može uzrokovati dodatne probleme i naglasiti postojeće simptome.
Zato su izbalansirana ishrana, dovoljno fizičke aktivnosti i održavanje mentalnog zdravlja prioriteti u borbi sa insulinskom rezistencijom.
Šta Vi mislite o ovome?