Veličanstvena izložba - Pred trebinjskom publikom izloženi radovi Atanasija Popovića

U Muzeju Hercegovine u Trebinju večeras je u okviru preobraženskih svečanosti otvorena izložba radova prvog trebinjskog akademskog slikara Atanasija Popovića, povodom 70 godina godina od njegove smrti.

Izložbu čine pejzaži, portreti, platna socijalne tematike, mrtve prirode, koje su za potrebe večerašnje izložbe, uz stalnu postavku slika pohranjenih u Muzeju Hercegovine, obogatili Atanasijevi radovi iz Umjetničke galerije BiH njih 30, Umjetničke galerije grada Dubrovnika njih sedam i Crkvene opštine Dubrovnik njih pet.

Otvarajući ovu izložbu, gradonačelnik Trebinja Luka Petrović je istakao da, nakon 1968. godine kada su Atanasijeve prve slike ugledale svjetlo dana u Muzeju Hercegovine, danas ovog umjetnika imamo priliku da doživimo na jedan kompleksniji način, sa puno više uvida u njegov rad.

„Večerašnja izložba je i primjer da ni entitetske ni državne granice nisu prepreka da se u kulturi sarađuje, samo ako postoji dobra volja sa svih strana i da takva saradnja uvijek rezultira velikim kulturnim događajem, kakav je i ovaj“, kazao je Petrović.

On je izrazio da nadu da će izložba radova Atanasija Popovića iz ove tri ustanove kulture biti predstavljena i likovnoj publici u Dubrovniku i Sarajevu.

Sa Petrovićem se složio i Marin Ivanović, direktor Umjetničke galerije grada Dubrovnika, navodeći da bi mu bilo veoma drago da se ova izložba priredi i u gradi iz koga dolazi.

"Drago mi je zbog ove naše saradnje i volio bih zaista da ih bude što više. Ako ne možemo na neki drugi način, onda da kroz kulturu i umjetnost gradimo veze, jer umjetnost i jeste taj fini suptilni supstrat života", istakao je Ivanović, izražavajući nadu da će u budućoj saradnji naići na podršku Petrovića i njegovih saradnika.

U ime domaćina, Muzeja Hercegovine, brojnu publiku je pozdravila direktor ove ustanove Ivana Grujić. Ona je istakla da je Muzej 1968. godine od Atanasijevog brata Uroša dobio na poklon namještaj njihovog porodičnog doma, 50 slika i sve crteže koje su posjedovali.

"Centralno mjesto na izložbi zauzima slika na kojoj je prikazan Atanasijev atelje - to je centar njegov bića, jer je to njegov poziv. Izloženi su i portreti njegovih roditelja, dvije sestre i supruge", navela je Grujić.

Ona je dodala da je izloženo i jedno novo djelo, jer je Muzej Hercegovine uspio da, poslije 50 godina, otkupi jedan ženski portret, koji će od sada biti dio stalne postavke ovog velikog umjetnika u ovoj ustanovi.

Umjetnička galerija BiH ustupila je za potrebe večerašnje izložbe 30 radova Atanasija Popovića, koji se nalaze u njihovom fundusu. Tim povodom direktor ove ustanove Strajo Krsmanović je naveo da uvijek nastoje da radove koji su u njihovom depou pokažu publici.

"A gdje bi bilo bolje mjesto za Atanasija Popovića od galerije Muzeja Hercegovine. Ponosni smo na ovu izložbu", rekao je Krsmanović, čestitajući svim Trebinjcima sutrašnju krsnu slavu.

Izložbu je priredio Muzej Hercegovine, uz pokroviteljstvo Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Preobraženske svečanosti biće nastavljene sutra Svetom arhijerejskom liturgijom u Sabornom hramu u 9.00 sati, nakon čega će biti presječen slavski kolač i održana svečana sjednica Skupštine grada.

U 20.00 sati biće služeno praznično večernje u Sabornom hramu, nakon čega će ulicama grada proći svečana litija.

Za 21.40 časova najavljen je koncert Aleksandre Radović na Trgu slobode, kojim će biti završene ovogodišnje preobraženske svečanosti.

O ATANASIJU POPOVIĆU

Atanasije Popović je rođen 30. januara 1885. godine u Trebinju. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, kod poznatog profesora J. Jungvirtha.

U najranijim godinama, Atanasije je ispoljavao slikarski talenat, kada je radeći u očevoj trgovini skicirao portrete kupaca. Imao je sreće da se u to doba susretne sa mladim akademskim slikarem i ikonopiscem Markom Gregovićem iz Petrovca iz Crne Gore, koji se pored slikanja pejzaža i portreta uspješno bavio slikanjem ikona i ikonostasa.

Put je Gregovića nanio u Trebinje da izradi ikonostas u Sabornom hramu posvećenom Preobraženju Gospodnjem. Uvidjevši kako je mladi Atanasije talentovan, Gregović ga je prihvatio kao pomoćnika u slikanju ikonostasa za ovu crkvu.

Po završetku ovog ikonostasa za ovu crkvu 1907. godine, Popović je radio ikone i ikonostase u seoskim crkvama po Hercegovini.

Popović je imao sreću što ga je Gregović uputio u slikarske vještine, pomogao mu da se izrazi i naveo ga da ide na studije na akademiju u Beč, 1910. godine.

Za vrijeme studija, Popović se isticao marljivošću i talentom. Studije je završio 1914. godine s pohvalama i nagradom. Mladi slikar ostaje i dalje u Beču odakle sa simpatijama prati borbu svojih zemljaka. To raspoloženje prenosi i u svoje slike, koje je stalno radio i povremeno izlagao.

Pored religioznih tema, slikao je portrete, hercegovačke, dalmatinske i bosanske krajolike i mrtve prirode. Najranija djela odaju uticaj bečkog akademizma. U kasnijim godinama formalno usvaja način impresionista.

Poslije rata se vraća u domovinu, jedno kraće vrijeme boravio je u Đakovu, a zatim se najviše zadržava u Dubrovniku u kojem je proveo posljednje godine života i gdje je sahranjen 1948. godine.