102 godine od krvavih mojkovačkih brda – Dan kada su Crnogorci spasili srpsku vojsku od uništenja

Izvor: telegraf.rs Foto: telegraf.rs
TREBINJELIVE 06. 01. 2018. - 9:51h

Srbija je pala, Lovćen je pao, srpska vojska se povlačila ka Jadranu. Zašto su, onda, Crnogorci branili Mojkovac? Narodni pjesnik je to objasnio ovim silovitim riječima od kojih se diže svaka dlaka na tijelu: „Ne brane ga da se njime spase / No da silu dočekaju na se / Koja šćaše Srbe da preteče / Da im živa oka ne uteče“.

mojkovacka bitka

Nakon godinu i po dana herojskog odolijevanja daleko nadmoćnijem neprijatelju koji je nadirao preko Drine, Save i Dunava, Kraljevina Srbija je krajem jeseni i početkom zime 1915. godine poklekla, nakon što su je sa leđa i bez objave rata, simultano sa Njemačkom i Austrougarskom, napale bugarske trupe.

Krenulo je dramatično i epsko povlačenje preko Albanije i dijelova Crne Gore, na putu ka jadranskoj obali gdje smo očekivali prihvat i pomoć od strane saveznika: riječ kapitalucija je bila strana, a predaja nije dolazila u obzir.

Kada su Austrougari na crnogorskom ratištu shvatili da između njih i srpske vojske stoje samo polusmrznuti Crnogorci za zimu neprikladno obučeni, Crnogorci koji od hrane imaju ono što su im majke, sestre i žene spakovale da sa sobom ponesu, Crnogorci opremljeni samo „moskovkama“ mahom bez bajoneta sa u proseku 300 metaka po pušci, sa po jednim „maksimom“ za svaki od osam bataljona, sa nekoliko topova, Crnogorci kojih kod tog Mojkovca – kojeg će mnogi kasnije nazivati „srpskim Termopilskim klancem“ – ima samo šest i po hiljada: pa, odlučili su da se prošetaju ka srpskoj vojci i potpuno je unište.

A nije da nisu imali čime. „Mauzerki“, municije, mitraljeza i topova na pretek, a i ljudstva. Na Mojkovac i Taru i na snage Kraljevine Crne Gore kojima je komandovao veliki serdar Janko Vuković grunulo je 14.000 obučenih boraca, ne računajući rezervu, dok im je krila čuvalo još 20.000 vojnika.

Sama bitka je iz perspektive Austrijanaca bila potpuna besmislica i gubljenje vremena. Srbija je pala, Lovćen je pao, kralj Nikola je pobjegao u Italiju. Šta ti jadni i bijedni, dronjavi Crnogorci još hoće, pitali su se, i vjerovatno računali da će „đetiće“ razbucati za tili čas, da će se ovi predati, jer sve je gotovo samo im to još niko nije rekao.

Zašto su, onda, Crnogorci branili Mojkovac? Narodni pjesnik Radovan Bećirović je to objasnio ovim silovitim riječima od kojih se diže svaka dlaka na tijelu: „Ne brane ga da se njime spase / No da silu dočekaju na se / Koja šćaše Srbe da preteče / Da im živa oka ne uteče“.

cetinje

I još:

„Naša draga braćo Crnogorci,
Kad orlovi pred olujom bježe,
Šta od toga može biti teže,
Pa ako vas bratska ljubav veže,
Spasite nas, nema vi lijeka
Da vas slavi srpstvo dovijeka.
Puštite li Mojkovac i Čakor
Rugovo će srpski biti mramor
A Bistrica vječita grobnica.“

Mojkovačka bitka je počela na Badnji dan, 6. januara 1916. godine, u okolini Mojkovca, na Razvršju i Bojinoj njivi, napadom Austrougara kojima je komandovao general Vilhelm fon Rajner.

Prvi na udaru je bio Donjomorački bataljon Kolašinske brigade na koga je kidisao 6. austrougarski kraljevski puk.

Hrabri Crnogorci su se držali sve do dva časa poslijepodne, ali pod udarima topova i neprestanim jurišima morali su da se povuku sa Bojine njive, a uskoro i sa Uloševine; no, na svim ostalim tačkama udara čvrsto su se držali. Dalje nisu dali, a nisu odustali ni od povratka izgubljenog.

Serdan Janko Vukotić je stigao iz štaba u Kolašinu lično na bojište gdje sa brigadirom Petrom Martinovićem i drugim članovima divizijskog štaba dogovara kontanapad, koji je počeo u zoru, na krvavi Božić 1916.

Tada je Uskočki bataljon, pod okriljem noći i magle koja je obavijala brda i planine oko Mojkovca, napustio položaj kod sela Rakite i krenuo u Gilonoge, pa u gustoj šumi naletio na neprijatelja. Strahovita grmljavina topova, praskanje pušaka, veliki gubici i krvlju natopljen snijeg nije ih onespokojio; uspješno su držali položaj i omogućili drugim jedinicama da snažno udare na Bojinu njivu.

Pod komandom Milinka Vlahovića, Rovački bataljon – nakon juriša, protivjuriša, novih juriša i novih protivjuriša, preskačući i svoje i njihove mrtve – uspjeva da zauzme Golu kosu na Razvršju koja se spušta ka Bojinoj njivi.

Istovremeno, sada su Prvi i Treći regrutski bataljon – sastavljeni od mladića željnih da se dokažu – krenuli u juriš na Bojinu njivu koju su Austrougari branili sa tri reda bodljikave žice i mnoštvom mitraljeskih gnijezda u rovovima. Nisu uspjeli ni iz prvog ni iz drugog pokušaja.

Serdar Vukotić tada odlučuje da iz rezerve uvede u borbu Drobnjački bataljon koji napad počinje oko 11.30 sati; oni osvajaju prvi red rovova, ali ne i drugi, pa se nakon kratkog predaha zajedno poravnjavaju sa ostale dve jedinice i kreću u atak u kome se ne obaziru više apsolutno ni na šta: nema povlačenja: kiša metaka, granate, sve je to nevažno.

Austrougari su zabezeknuti onim što se dešava, pa Drobnjaci sijeku njihov stroj kao što nož siječe puter. U rovovima se noževima i bajonetima bore prsa u prsa, zajedno sa svojim komandantom Nikolom Ružićem, koji biva ranjen u prvim borbenim redovima. Zauzimaju rov za rovom, a njihovi protivnici u panici bježe. Bojina njiva je povraćena.

Međutim, general fon Rajner se ne miri sa tim. Uvlači u borbu rezervnu 205. brigadu i oko tri časa poslijepodne, nakon snažne topovske paljbe, kreće na Drobnjake i Rovčane koji, ipak, uspijevaju da odbiju udar.

Tada fon Rajner čini nešto što nas tera da skinemo kapu pred njim i odamo počast velikom, junačkom neprijatelju: on suče sablju i staje na čelo svoje vojske, lično predvodeći juriš! General ispred svoje armije! Kako je to rijedak slučaj!

Ali, nije uspio. Bojina njiva je ostala u rukama crnogorske vojske. Borbe su trajale još nekoliko dana, ali sa smanjenim intenzitetom. Uskoro je nažalost došlo do odluke crnogorske vlade da se preda, pa počinje razoružavanje mojkovačkih heroja.

No, Crnogorci su uspjeli u svom osnovnom cilju: spasili su sve dijelove armije Kraljevine Srbije koji su zaostajali za glavninom, i koji su zahvaljujući njihovoj veličanstvenoj žrtvi uspjeli da se domognu Jadrana i konačno Krfa.

Serdan Janko Vukotić je preminuo u Beogradu, 4. februara 1927. godine. Sahranjen je na Novom groblju, nedaleko od glavnog ulaza, desno. Ako želite da mu odate počast, i na taj način počast i svima onima koji su na Mojkovcu krvlju dokazali svoje rodoljublje, sada znate gdje to možete da uradite.

Komentari

Crnogorci se nijesu nešto puno promjenili u zadnjih 100 godina vaseljenska.com/misljenja/mitomanija-mojkovacke-bitke/ ko o čemu oni o junaštvu i poštenju…..

Odgovori

ko će pomoć kome,ako neće brat bratu svome i opet su 90 i opet će Crnogorci pomoć i braći hercegovcima,Crnogorci pokazuju čojstvo na djelu a ne vi koji samo blebećete,sjeti se samo kad je Trebinje trebalo pasti,puna vas je bila Crna Gora,a svi ste krijući izbjegli,da Vam tada Crnogorci neodbraniše Trebinje nebi se imali đe vratiti,a bogami i Tuđmanu priprjetiše i svoje tenkove dovedoše na Viluse.pero originalan ti je nadimak

Odgovori

Hvala Milloradu i Luki za nadimak oni tako prozvaše sve nas što imamo koju godinu u vojnoj za razliku od njih pa da botovi ne troše svoje dragocijeno vrijeme ja sam stavio. A što se tiče Trebinja spasio ga je general Grubač i zato ni danas nije dobrodošao u Trbinje

Odgovori

Prvo,ne sjećam se kad je to Trebinje trebalo pasti? Ako misliš na „95-tu o kojoj se priča kao o godini kada je Trebinje trebalo pasti mi se s tim nijesmo složili,mi koji smo o tome odlučivali,znači borci Trebinjske brigade! Ne sjećam se da sam te godine u Trebinju kao ni u bližoj okolini vidio niti jednog crnogorskog vojnika,uostalom Crna Gora nije ni imala vojsku.Zato PSST! Bolje ćutati nego mlatiti gluposti! Znam da neki koji sebe zovu crnogorcima a koji imaju kuće u Trebinju,a roditelji su im bili Srbi,nijesu učestvovali u ratu jer oni su pobogu „crnogorci“? Iako su njihova rodna sela u sastavu Crne Gore od 1876.oni su odlučili da budu crnogorci,jer tamo đe se branilo Trebinje i stvarala Srpska moglo se i poginut’!

Odgovori

Mamlaze jedan ti si švercovao po Beogradu dok smo vam mi branili ognjišta, a posle bitke svi generali.

Istina boli,aa? Vi nam branili ognjišta? Vi ste mobilisani kao i ja od strane JNA,bilo je među vama poštenih momaka,a bilo je i onih koji su došli da kradu i više su se napijali po Trebinju nego što su ratovali,a kakvi ste borci vidi se po Prevlaci i silnom uvlačenju Hrvatima da vam oproste grijehe,srećom odoste devedeset druge…

Crnogorci su srbi samo sto ih je politika iskvarila.Hvala vam na svemu.

Odgovori

Poštovani,
Želim samo da skrenem pažnju da je kralj Nikola napustio Crnu Goru 19.01.1916, znači poslije Mojkovačke bitke, a ne prije kako je navedeno u tekstu. Poslije toga je uslijedila demilitarizacija cnogorske vojske.
Neočekivanom otporu je najviše doprinijela vještina Crnogoraca u borbi „prsa u prsa“ i odlično kretanje jedinica po nepristupačnom terenu, time su unijeli paniku u neprijateljske redove i nanijeli ogromne gubitke.
Bitka je istorijski značajna iz dva razloga:
1. Zaustavljena je neprijatelj i osujećen u namjeri da uništi Srpsku vojsku;
2. Neočekivan otpor suprotan brojnom stanju i zalihama ratnog materijala, vrijedan izučavanja u vojnim krugovima širom svijeta.
Hvala redakciji portala, sjetili ste se da objavite ovaj tekst danas kad mnogi nisu, a koji bi trebali.

pero perić, izdajnik, ili kako god, samo da poručim ne prdoklači“ avetinjo ili što bi vi rekli „ne domuzaj, kenjčino“. :))))

Odgovori

Ajde? Ako ja prdoklačim onda ti seveš. Šta je to na linku koji sam postavio netačno? A svaki narod priča i pjeva o onom za čim se žudi, čega nema a to je u vašem slučaju čojstvo i junaštvo.Da ste vi neki junaci ne bi vas Brano i Milo jahali 30 godina a ni prije nije bilo bolje pogledaj Živka i „U ime naroda“ ako ne znaš o čemu pričam. Ako si stariji možda znaš i likove iz filma jer je glavni lik iz tvog kraja prezivao se Luburić i ko prave junačine ste čekali da umre a onda mu se p….li na grob.

Odgovori

Reci ti meni ko tebe jaše, te tako ržeš? :)))) Pokojni Nikolić je predstavio nas u svojim filmovima, kakvi smo, takvi smo. :) Kako se ne sjeti koliko je patrijaha dala Piva, ili ko je bio Lazar Sočica ili samo tako voliš ovoj omladini da mlatiš, da dobiješ na važnosti preko komentara po portalima. Da misli neko da nešto znaš. Ne znaš ti moj dobri, ništa što je dobro i pošteno. Ovdje je priča bila o značaju Mojkovače bitke a ne o onome što ti traljaš, bez ikakve veze sa temom. -Odakle si jadan te si takav, možeš li podnijeti teret svog porijekla? Najgore je kad ljudi moraju da trpe sebe same, da ćute o sebi, da ne smiju sami sebi da priznaju, da kažu ko su, protresi se malo vidi jesi li jaje ili mućak. A baviš se čojstvom i junaštvom. :) Nađi mir, vjeruj u riječi „Hristos se rodi“, jer se rodio na blage dane.

Link koji sam postavio upravo o tome i govori samo realno a ne ko što ste vi Crnogorci navikli. Na Mojkovcu je poginulo 390 Crnogoraca što nije malo ali je manje od gubitaka bilo kojeg puka/brigade srpske vojske. Takođe tamo su izginuli oni koji su se tad i danas izjašnjavali kao Srbi a današnji Crnogorci su bili bliže Austriji no Srbiji isto ko i danas.To da znate smišljati „junačke podvige“ za svakog pa i za Sočicu mi je poznato ali ne mijenja činjenično stanje a to je da je dotični pljačkao sve od reda do Nevesinja i Mostara
ne praveći razliku između muslimana i hrišćana a možda bi se i danas mogo naći pokoji dokument u stilu „čestiti beže pomagaj Crnogorci opljačkaše i popališe“ pisan rukom hrišćanina iz Gacka ili Bileće. Ako meni ne vjeruješ nađi dobrog prijatelja iz tih krajeva pa pitaj i ja sam od njih čuo samo nisam siguran da će tebi reći jer ste niste puno promjenili u zadnjih 100 i kusur pa se može i ponoviti.

Zaboravih napisati, u Goričkom polju na mijestu današnje fabrike je Knjaz Nikola postrojio i odhebao hercegovačke ustanike i ostavio nas Austriji nakon što smo dosta krvi prolili za CG. Istorija se samo ponavlja

„Čestiti beže pomagaj, …“. :)))) Odmah se sjetih slavnog Pera Tunguza, kako je razgonio i ušutkavao te što su pomagali „čestite begove“. :))) Treba reći da Crna Gora kao mala knjaževina nije mogla da se usprotivi ni na koji način moćnoj imperiji, pa je na žalost ostao dio Hercegovine pod okupacijom. A to je sigurno da je kralj Nikola imao ambicije da cijelu Hercegovinu objedini sa Crnom Gorom. Ja ne znam u čemu je tvoj problem kad stalno potenciraš to izjašnjavanje „kao Srbi“, jer ja sam i naveo u mojim daljim komentarima: To da se potencira posebno „Srbin iz Crne Gore“, „Srbin iz Hercegovine“, „Srbin iz Krajine“ ili „Srbin iz Srbije“ mislim da je pleonazam jer se podrazumjeva da su Crnogorci, Hercegovci ,Krajišnici i Srbijanci u kultuloroškom, istorijskom, sociološkom smislu SRBI. Ostali neka se dokazuju i pokazuju kako im volja.
Malo ne neprimjereno sa tvoje strane da pominješ broj poginulih na Mojkovcu u tom kontekstu poređenja sa brojem poginulih u Srpskoj vojsci. Ne znam šta time želiš da dokažeš? Pa da jedan čovjek negdje pogine, ogromna je žrtva a ne toliko narod u I sv. ratu.
U ovoj našoj prepisci jedna stvar je očigledna a to je da ti imaš neosporan animozitet prema Crnoj Gori i Crnogorcima. :))) A to ti niko ne može zabraniti, da mrziš nekoga, iz bilo kog razloga, što sve opet nema veze sa Mojkovačkom bitkom, nego se tvoji komentari svode na ono „hajde i ja da napišem nešto“. :))))

U nekoliko nastavaka ne viđeh ni jedne osporene činjenice iz linka a nije ih baš malo tako da ne vidim nijedan razlog da diskusiju nastavimo.. U hercegovini bi rekli prđele zrele opadale zelene a ti malo prouči istoriju pa kad prvo naučiš šta su argumenti navedi poneki ako ih imaš.. a da vam ku**enje bez osnova ide to vam vjerujem…..Šta drugo preostaje „narodu“kome je do prije 150 godina pljačka bila zakonska privredna grana koja je donosila najveći dio „bruto proizvoda po glavi stanovnika“

Ne vidi onaj ko gleda, nego onaj ko hoće da vidi. :))) Naš mitropolit Amfilohije jednom reče otprilike ovako: Najgori je čovjek koji je pročitao samo jednu knjigu i po sebe i po drugog.“ Sad vidim da je bio u pravu, ima istine u tome.
Šta je tebi „privredna grana“? Možda pljaskanje komentar po portalima. :))) Proučavam ja istoriju i uvijek ću, a ti bolje nemoj, naopako je brate shvataš. :)))
Šteta je velika što ne možeš pisati i ti nekom begu, jer si ih pretpostavljam sve ti sam rastjerao, „Čestiti beže pomagaj, …“

Nisu izginuli Crnogorci nego Srbi iz CG. Crnogorci su tada, kao i sada, cekali instrukcije iz Vatikana i prisvajali srpsku i hercegovacku istoriju i imovinu. Ova bitka nije samo bila da se pomogne srpskoj vojsci nego da se sprijeci zauzimanje CG.Poslije bitke Serdar Janko i svi prezivjeli su bili pohapseni a vojska rasturena od strane tadasnje CG vlade i da ih srpska vojska nije oslobodila njih danas ne bi ni bilo,bili bi objeseni od kucni prag a oni koji bi prezivjeli zvali bi se Jozef,Herman,Helga.Zanimljivo je kako cim se pomene ovde CG jave se neki milogorske botine koje kazu kako su oni nekog spasavali,kako su oni ratovali pa oni su gori od muslimana i ustasa samo kradu srpsku istoriju,jezik i imovinu i govore da je to njihovo.Neka se sjete one „… A serdar Janko sa sabljom mase, udrite braco srpstvo je nase“ i da su Petrovici Srbi iz Hercegovine.

Odgovori

Neprijatelj bi da je mislio da osvoji Crnu Goru napao od pravca Boke ili Trebinja, jer su sa tih strana bili bolje utvrđeni i imali bolju logistiku. A Crnogorci da su mislili sebe da brane čekali bi neprijatelja na Kolašinskom klancu koji je bio mnogo bolji položaj za odbranu, ali bi zaštitnica Srpskoj vojsci bila besmislena.
Crnogorcima ni Turci nijesu nadijevali imena ni pogrdna prezimena pa ne bi vala ni Austrougari. :)
To da se potencira posebno „Srbin iz Crne Gore“, „Srbin iz Hercegovine“, „Srbin iz Krajine“ ili „Srbin iz Srbije“ mislim da je pleonazam jer se podrazumjeva da su Crnogorci, Hercegovci ,Krajišnici i Srbijanci u kultuloroškom, istorijskom, sociološkom smislu SRBI. Ostali neka se dokazuju i pokazuju kako im volja.
Mir Božji, Hristos se rodi! :)

Odgovori

Istina je istina Ero,a što se nesjećaš kad je Trebinje trebalo pasti,to je tada kada su kolone automobila hrlile svim putevima ka Crnoj Gori,klale se kokoške i prasad, a ni komšiji se nije reklo zašto, i to je dokaz da si ti došao u Trebinje odnekud tamo kada je potpisan dejton,a vi otuda odnekud unosite nemir u pravoslavni živalj i kod nas i kod vas,čak i u srbiji,vi volite srbovat a i danas kad pođete na kupanje u Dubrovnik,mama vas vaša moli sine moj samo dolje nemoj reći da si srbin,dolje ste manji od makova zrna,a istorija zna kako je srbija vratila CG,za bratski spas njene vojske,što su pokušali i nedavno

Odgovori

Te godine sam u septembru došao kući i čuo za nekakve kolone,moj niko nije mrdnuo,na liniji se za to nije znalo,crnogorskog vojnika na trebinjskoj teritoriji nije bilo od „92 osim ovih što ih spomenuh gore,u Dubrovnik nijesam otišo od sedmog septembra devedeset prve,,a petnestog sam mobilisan,tako da je tvoja priča čisto laprdanje!

Odgovori

Dosta više! Hercegovci, Crnogorci,Šumadinci svi smo mi jedan narod! Ne dijelite se više za ime Boga! Baš me briga šta ,,kaže“ dnevna politika!
Ne pjeva se džabe ,,Kad je bilo stani, pani stizali su Nikšićani“….

Odgovori

Draga braco crnogorci,

Hercegovina i Crna Gora to su isti narod, obicaji, samo sto su hercegovci sticajem okolnosti bili u okupaciji i ropstvu, a viteski crnogorski narod uvijek slobodan kao tic.
da nije bilo najcistijeg poriva i brige za hercegovce i Trebinje, danas bih ovi gologuzani i bukaci ljubili ruke okupatorima, a Crna Gora opet spasi Trebinje i ovog puta. Koji trebinjci, oni sto su bjezali preko mosta sa svim sljemom i opremom i poceli bjezati prema crnoj gori 95.
Da nisu crnogorci zaprijetili, Trebinje bih danas bilo pokoreno.
a ovi bukaci, nekakvi spadali Perici i ostali bolje pokrij te se usima islavite crnogorce uvijek. A ovo vam je poruka od nas hercegovaca koji su bas isti kao crnogorska braca.
Slava i hvala slobodarskoj Crnoj Gori i slavnom i cestitom narodu Crne Gore.

Odgovori

ništa lično,poštujući ličnosti,ali dokaz da nismo jedno je što imate prezimena,vukorep,guzina,jalovica,pičeta ,i dosta sličnih i bolje bi vam bilo da je Crna GoRA DO fOČE,katolik je katolik u čitavom svijetu,islamista isto tako,pa kakav srbin već pravoslavni hercegovac,pravoslavni Crnogorac,dosta familja znam on Crnogorac žena hercegovka jedno dijete rođeno u pg,drugo u tb,stric u Beogradu,moj prriću izdajniče zar ti nije jasno da sami nesvjesno upadate u zamkui djrliš nasna srbe iz cg,kosova i krajine itd.u pamet se pravoslavci

Odgovori
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
9.000+
dnevnih
posjeta
270.000+
mjesečnih
čitanja
665.000+
mjesečnih
pregleda stranica
19.100+
fejsbuk
sviđanja