NASTAVAK SPECIJALA - U Kijevsko-pečerskoj lavri se oprašta polovina čovjekovih grijehova

Kijevsko-pečerska lavra je jedan od najznačajnijih spomenika pravoslavne vjere za Ruse. To je najstarije pravoslavno svetilište istočnih Slovena. Manastir je sagrađen za vrijeme Kijevske Rusije na mjestu gdje je 1015. godine bio manastir u pećini. Manastir se nalazi na južnim padinama Kijeva u današnjoj Ukrajini. Lavra je na listi UNESKO i smatra se jednim od sedam čuda Ukrajine.

Prema narodnom predanju, zapisanom u starim knjigama, ovdje se 1240. godine nekolicini monaha i pastiru Jonu u vidu plamenog stuba javila carica nebeska. Na mjestu gdje se to dogodilo, majka Božija je ostavila otisak svog desnog stopala. Sa ovog mjesta potekao je istočnik čudotvorne vode kojom se vjernici iscjeljuju i od najtežih bolesti.

Prikaz javljanja Bogorodice i otisak stopala

U ruskom jeziku manastir „na pečerah“ označava manastir u pećini, a riječ lavra označava manastir višeg značenja koji je namijenjem samo muškim monasima-vjernicima. Vremenom je prerastao u lavru, čiji je današnji naziv Kijevo-pečerska Svetouspenska lavra.

Jedna od crkvi u pećinama pod lavrom

Prema ruskoj hronici iz 11. vijeka "Istorija minulih ljeta" manastir je osnovao 1051. sveti Antonije Pečerski, kijevski Rus, rodom iz Ljubeča, koji je živio za vrijeme vladara Jaroslava Mudrog. Saosnivač je bio i njegov učenik Teodosije Pečerski iz Kurska. Manastir je podigao na mestu pečerske lavre koju je napravio asketa Ilarion Kijevski, iz sela Berestova, koji tamo boravi do 1051., nakon čega postaje kijevski mitropolit .Mitropolit Ilarion je i prvi Rus koji je dobio to crkveno zvanje.

Pečerska lavra je bila napuštena do dolaska Antonija Pečerskog iz Svete gore koji se vratio u Kijevsku Rusiju kao misionar. Ljetopisac bilježi da se monah Antonije 1051. godine, došavši sa Atosa, uselio u pećinu, koju je za sebe bio iskopao monah, duhovnik Jaroslava Mudrog, otac Ilarion, koji je neposredno prije toga bio rukopoložen za mitropolita.

Apostol Andrej Prvozvani postavlja krst na Kijevskom brdu

Ljetopisac Nestor u svojoj istoriji ''Istorija drevnih vremena'' bilježi i to da su tu ranije boravili razbojnici Normani, pljačkaši trgovačkih lađa koje su plovile po Dnjepru, a da su opljačkano blago krili u pećinama. Kada je Apostol Andrej Prvozvani stigao u ove krajeve, prvo je blagoslovio zemlju na kojoj je danas lavra i podigao krst na brdu. Nakon toga na ovo mjesto je stigao i monah Antonije.

Skica nastala 1651. godine.

I danas se kaže da je ova zemlja nad Dnjeprom sveta. Postoji predanje da ko posjeti Kijevsku lavru i prođe ispod nadvratne crkve Svete Trojice oprašta mu se polovina učinjenih grijehova. Hodočasnici odavde obavezno ponesu Gramatu - neku vrstu svjedočanstva da su posjetili Kijevsko-peščarsku lavru.

U svetilištu se nalaze i pećinski manastiri osnovani 1015. godine. Lavra je smještena na dva šumovita brda koja gledaju na obale rijeke Dnjepar. Kijevski knez Izjaslav I je cijeli rejon pećine podario monasima svetog Antonija Pečerskog.

Sveta (Carska) vrata i crkva Svete Trojice Kijevo–pečerske lavre

Odmah po osnivanju Lavra je postala sjedište zajednice kojom je upravljao Sv. Teodozije i uz pomoć kijevskih kneževa. Opustošili su ga Mongoli i Tatari u 13. vijeku, a obnovljen je tek u 17. vijeku. Sat-toranj i Crkva refektorija su dvije znamenitosti koje su uticale na obnovu i izgled mnogih drugih manastira.

Tu, u peščernom manastiru (ispod zemlje), tražili su monasi zaštitu od unijaćenja koje je prijetilo Rusima da ih postepeno preobrati u katoličku vjeru. Do kraja XVI vijeka, ovaj manastir postaje centar duhovnog života zapadnih zemalja Rusije, dok je do tada to bila mala izdvojena zajednica.

Unutrašnjost crkve Uspenja Presvete Bogorodice

Kažu da ko dođe u Počajevsku lavru i ne popne se na zvonik kao i da nije pohodio ovaj manastirski kompleks. Na vrhu zvonika, na koji se izlazi uz mnogobrojne drvene stepenice i sa koga je pogled veličanstven, nalazi se zvono teško više tona, kako nam rekoše, najteže i najveće u Ukrajini. Ovdje valja neki komad odjeće provući oko klatna, jer tako osveštano platno liječi glavobolju.

Zvonik je visok 96,5 metara zajedno sa krstom, a zvono se oglašava svakih 15 minuta.

Lavra je od 17. vijeka odigrala važnu ulogu u širenju pravoslavnog hrišćanstva u cijeloj Rusiji. Štamparija u manastiru je osnovana još 1615. godine i u njoj su se uglavnom štampali molitvenici i istorijske knjige.

U lavri je boravio i arhiepiskop beogradski Mihailo Jovanović. Prvi put kao mlad monah, a drugi put 1884. godine, 30 godina kasnije.

Kompleks je strašno stradao 1941. godine kada je njegov najstariji dio, manastirska spavaonica, gotovo potpuno srušena.

Samo neznalice će reći  "pa to je Ukrajina". Oni koji ne mjere vrijeme aktuelnim - političkim zbivanjima, znaju da je sveta zemlja pravoslavlja nad Dnjeprom, RUSKA SVETA ZEMLJA.