Na lijevoj obali rijeke Moskve, sa zapadne strane Kremlja, nalazi se Saborni hram ruske pravoslavne crkve - najveći pravoslavni hram u svijetu - Hram Hrista Spasitelja. Građen je u čast pobjede nad Napoleonom. Naime, kada je posljednji Napoleonov vojnik 1812. napustio teritoriju Carstva, Aleksandar Prvi je odmah napisao ukaz o gradnji hrama. Kako se dan ruske pobjede poklopio sa Božićem, hram je posvećen Hristovom rođenju.
Aleksandar Prvi je 1817. godine na Vrapčevoj Gori, blizu Moskve, udario temelj crkve na kojem je rađeno do njegove smrti 1825. godine. Međutim, kada je car Nikola I došao na presto i prihvatio amanet da završi započetu crkvu uvidjelo se da temelji neće izdržati onakvu bogomolju kako su zamislili.
Godine 1839. počeli su gradnju na novom mJestu, blizu Kremlja, na brijegu, postavljenu tako da se može vidjeti sa svih strana. Arhitekta je bio Konstantin Ton, čiji je projekat bio mnogo bliži tradicionalnoj pravoslavnoj arhitekturi od prvobitnog projekta koji je bio u neoklasicističkom stilu.
Car Nikola I je sve do svoje smrti 1854. godine bio predan ovim radovima, a zatim je njegov sin Aleksandar II nastavio radove narednih 25 godina kako bi završio i ukrasio hram. Njegovom sinu Aleksandaru III preostao je najljepši dio - da osveti crkvu što je i učinjeno 26. maja 1883. godine.
Osveštavanju hrama prisustvovala je cijela carska porodica, a posebno za tu priliku Čajkovski je komponovao uvertiru „1812“.
Hram Hrista Spasitelja ozidan je u vidu Časnoga krsta, sa jednaka sva četiri kraka, na kojima se nalaze tri ulaska sa po troje vrata na svakom. Na sve četiri strane jednaki su spoljašnji ukrasi (fasada), koji su prava remek djela vajarske umjetnosti u najfinijem mermeru. Njima je obložen cijeli hram spolja i iznutra do krova, koji je visok 72 metra.
Hram Hrista Spasitelja je za vrijeme carske Rusije bio glavna moskovska crkva.
Hram je srušen je 1931. godine po naredbi komunističkih vlasti. Na tom mjestu je izgrađen sportski centar sa bazenima.
Ponovna izgradnja je započela 1990. godine i trajala je deset godina prema crtežima i starim fotografijama.
Sadašnje zdanje hrama je osveštano 19. avgusta 2000. godine. Kontroverze su izazvale male promjene u odnosu na original, kupole više nisu pozlaćene već su izrađene od titanijum nitrida, reljefi su urađeni od bronze umjesto mermera, fasada je urađena od mermera umjesto kamena, a medaljoni su urađeni od polimera.
I danas stoji u svoj svojoj veličanstvenosti i otmenosti. Hram je ozidan na prostoru od 3.000 kvadratnih metara, a sama unutrašnjost hrama iznosi 1.752 kvadratna metra. Prostor na kojem se može stajati ima 1.200 kvadratnih metara, što bi značilo da ima mjesta za oko 10.000 vjernika.
Pogledajte video sa titlom na srpski jezik, koji na najljepši način prikazuje crkvu.
Šta Vi mislite o ovome?