Bih eu.jpeg

Crna Gora želi da do kraja 2026. godine zatvori pregovore i postane članica Evropske unije 2028. godine, ali joj na tom putu probleme stvaraju otvorena pitanja sa Hrvatskom. Zagreb traži rješavanje više bilateralnih sporova, dok se istovremeno postavlja pitanje – može li se sličan scenario jednog dana dogoditi i Bosni i Hercegovini?

Ambiciozni plan Podgorice da završi pristupne pregovore i postane 28. članica EU mogao bi biti usporen zbog neriješenih odnosa sa Zagrebom. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova jasno je stavilo do znanja da očekuje napredak u rješavanju spornih pitanja prije nego što podrži zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, ali su pojedina ostala pod direktnim pritiskom bilateralnih nesuglasica, prenosi Buka.

Šta sve Zagreb traži od Podgorice?

Među zahtjevima Hrvatske su pitanja obeštećenja bivših logoraša, pronalazak 14 osoba koje se još vode kao nestale, procesuiranje ratnih zločina, imovinski zahtjevi hrvatskih porodica u Crnoj Gori, status školskog broda „Jadran“ i delimitacija pomorske granice.

Zagreb takođe traži očuvanje spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj i preimenovanje bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića. Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je ranije uvjerenje da bi Crna Gora, uz političku volju, mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine, ali uz uslov da se ova pitanja prethodno riješe.

Može li BiH doći u sličnu situaciju?

Ovaj razvoj događaja posebno je zanimljiv za Bosnu i Hercegovinu, koja tek treba da napravi ozbiljniji iskorak u pregovorima sa Briselom. Hrvatska je do sada javno podržavala evropski put BiH, ali Zagreb istovremeno ima niz sopstvenih interesa koji se odnose na položaj Hrvata u BiH, izborni sistem i funkcionisanje Federacije BiH.

Jedno od najosjetljivijih pitanja jeste Izborni zakon BiH, odnosno način izbora članova Predsjedništva BiH i pitanje političke zastupljenosti Hrvata. Ukoliko bi BiH u budućnosti napredovala dovoljno brzo da bilateralna pitanja počnu direktno uticati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja, odnos sa Hrvatskom mogao bi postati jedan od važnaih faktora u tom procesu.

To, međutim, ne znači da će Hrvatska nužno blokirati BiH, jer je Zagreb u više navrata podržavao evropske integracije susjedne zemlje i pomagao u rješavanju praktičnih pitanja.

Od granice do Trgovske gore – problemi već postoje

BiH i Hrvatska već imaju niz neriješenih pitanja. Među njima su degranitacija, imovinsko-pravni odnosi, položaj transportne infrastrukture, ali i pitanje odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora, u neposrednoj blizini granice.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da se većina ovih pitanja može riješiti ukoliko postoji politička volja.

„Problem Hrvata se politički može riješiti, a za mene je veći problem pitanje granice kod Kostajnice, zato što je to konkretna stvar – da li će granica ići po ovoj ili onoj liniji, odnosno sadašnjim ili bivšim tokom rijeke. Ali i to je stvar volje i međusobnih odnosa“, ističe Šolaja, podsjećajući da je Hrvatska ranije pomagala BiH u pitanjima poput infrastrukture i usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom.

Pouka za region

Slučaj Crne Gore trenutno pokazuje koliko bilateralna pitanja dobijaju na težini kada se zemlja kandidat približi samoj završnici pregovora. Evropska komisija se već uključila u posredovanje između Podgorice i Zagreba kako bi se kroz dijalog došlo do rješenja.

Za BiH je pouka jasna: evropski put nije samo pitanje usvajanja zakona u Sarajevu. Kada pregovori jednom ozbiljno otpočnu, bilateralni odnosi sa državama članicama EU – a posebno sa Hrvatskom zbog granice, trgovine i političkih veza – postaju jedan od ključnih elemenata čitavog procesa.