Dom naroda BIH.jpeg

Tri decenije poslije rata: Umjesto pomirenja, političari i dalje podižu tenzije

SARAJEVO, BANJALUKA – Iako je od završetka rata u BiH prošlo više od tri decenije, međunacionalne tenzije i dalje su visoke, dok političke stranke, uprkos žestokim javnim sukobima, iza kulisa često pronalaze zajednički interes i sarađuju.

Na to ukazuje i primjer koji se posljednjih dana pojavio u federalnim medijima. Dok pojedine stranke iz Federacije BiH u javnosti oštro govore o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, koji je preminuo u Hagu tokom izdržavanja kazne za ratne zločine, istovremeno, prema tim navodima, pregovaraju sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) o raspodjeli mjesta u biračkim odborima, prenose Nezavisne.

Riječ je o stranci čiji dio članstva i pristalica Mladića i dalje doživljava kao ratnog heroja.

Ovakav primjer, prema ocjenama sagovornika, pokazuje koliko se politička retorika i stvarni interesi stranaka mogu razlikovati.

Njemačka i Francuska kao primjer pomirenja

Kao suprotan primjer često se navodi odnos Njemačke i Francuske nakon Drugog svjetskog rata.

Samo nekoliko decenija nakon završetka rata, dvije zemlje su napravile temelje budućeg evropskog integracionog procesa.

Francuski političar Rober Šuman je 1950. godine predložio ekonomsko povezivanje Francuske i Njemačke kroz Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, dok su francuski predsjednik Šarl de Gol i njemački kancelar Konrad Adenauer početkom šezdesetih godina radili na jačanju saradnje u oblasti obrazovanja, kulture i odnosa prema zajedničkoj prošlosti.

Taj proces krunisan je Jelisejskim sporazumom 1963. godine.

Njemačka i Francuska su, uprkos teškom nasljeđu rata, postepeno uspjele da izgrade odnose koji su postali jedan od temelja evropskog jedinstva. Dvije zemlje su 1965. godine uspostavile pune diplomatske odnose i dodatno produbile saradnju.

Pomirenje u BiH ostalo u drugom planu

U BiH je nakon rata takođe bilo perioda u kojima je izgledalo da je moguće graditi drugačiju političku kulturu.

Desetak godina nakon rata ukinute su Vojska Republike Srpske, HVO i Armija BiH, a uspostavljene su zajedničke institucije u kojima su učestvovali predstavnici sva tri naroda.

Prema ocjenama iznesenim u analizi, značajan preokret dogodio se nakon pada Aprilskog paketa ustavnih promjena 2006. godine, nakon čega su političke tenzije postepeno počele da rastu.

U ranijem periodu, političari iz Federacije BiH dolazili su na obilježavanje Dana Republike Srpske, dok se tadašnje rukovodstvo Srpske, kroz Izvještaj o Srebrenici iz 2004. godine, izjasnilo o zločinima počinjenim u tom području.

Postojale su i inicijative za organizovanje zajedničkih komemoracija žrtava stradalih pripadnika svih naroda, a Međureligijsko vijeće BiH započelo je praksu zajedničkog polaganja vijenaca na mjestima zločina nad Srbima, Bošnjacima i Hrvatima.

Međutim, takve inicijative vremenom su potisnute jačom nacionalnom i političkom retorikom.

Tenzije kao politički alat

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić smatra da su političke stranke upravo na podizanju nacionalnih tenzija gradile i održavale svoje pozicije.

Prema njenoj ocjeni, političke elite su godinama produbljivale etničke podjele, dok su istovremeno iza kulisa pravile dogovore sa strankama koje su u javnosti predstavljale kao svoje najveće protivnike.

„Iza kulisa su za to vrijeme pravili ukrštenice, kako izborne, tako i one koje se odnose na raspodjelu političkog i javnog plijena, upravo sa ljutim neprijateljima zbog kojih su kontaminirali javni i politički prostor“, navela je Topićeva.

Ona smatra da su lični i partijski interesi često imali prednost nad opštim dobrom.

„Mržnja, netrpeljivost, nekritički odnos prema vlastima iz sopstvene etničke skupine i korupcija uzeli su toliko maha da se postavlja pitanje kako prevazići ovo mračno nasljeđe kvazipolitičkih elita“, ocijenila je Topićeva.

Javni sukobi, a mogući dogovori o vlasti

Iako je politička retorika u BiH posljednjih godina sve oštrija, u javnosti se već pojavljuju najave mogućih postizbornih kombinacija.

Prema informacijama iz Federacije BiH koje navodi izvorni tekst, SDA i HDZ BiH već razgovaraju o mogućoj saradnji nakon izbora, uz eventualno uključivanje SDP-a ukoliko bude potrebno obezbijediti većinu.

Istovremeno, HDZ bi, prema tim navodima, kao partnera iz Republike Srpske želio SNSD.

Tako bi političke stranke koje u javnosti često zauzimaju oštre i suprotstavljene stavove mogle ponovo da se nađu za istim stolom kada dođe vrijeme za formiranje vlasti.

Tenzije se prelivaju i na region

Sličan obrazac političkih i nacionalnih tenzija prisutan je i u regionu.

Svaki veći koncert Marka Perkovića Tompsona, čiji dio repertoara i javni nastupi godinama izazivaju oštre reakcije zbog povezivanja sa ustaškom simbolikom i ideologijom, često postaje povod za nove političke sukobe između Srbije i Hrvatske.

Više od 30 godina nakon rata, umjesto da prošlost bude osnov za izgradnju trajnog pomirenja, ona i dalje ostaje jedno od glavnih političkih oruđa.

Dok se pred kamerama podižu tenzije i produbljuju podjele, iza zatvorenih vrata često se vode razgovori o izborima, vlasti i raspodjeli političkog uticaja.