Prva nekretnina.jpeg

Šta se dešava sa nekretninom u Srpskoj nakon smrti vlasnika koji nema nasljednike?

Šta se dešava sa nekretninom u Republici Srpskoj nakon smrti vlasnika koji nema zakonskih nasljednika? Prema Zakonu o nasljeđivanju, u takvoj situaciji zaostavština prelazi u imovinu Republike Srpske, prenose Nezavisne.

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević objašnjava da Republika Srpska ne može da se odrekne nasljeđa, pa zaostavština koju nasljedstvuje postaje dio njene imovine.

„Republika Srpska se ne može odreći nasljeđa, te zaostavština koju Srpska nasljedstvuje postaje dio imovine Republike Srpske“, pojašnjava Dragičević.

Koliko traje ostavinski postupak?

Trajanje ostavinskog postupka zavisi od složenosti konkretnog slučaja. Jednostavni postupci mogu biti završeni relativno brzo kod postupajućeg notara.

Ukoliko, međutim, postoji spor oko sadržaja zaostavštine ili kruga nasljednika, predmet se vraća sudu, koji nastavlja postupak.

Kako se utvrđuje da vlasnik nema nasljednika?

Sud ili notar provjerava matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih kako bi se utvrdilo da li preminuli ima zakonske nasljednike.

Advokat, ipak, ukazuje na problem koji se može pojaviti u praksi.

„Ako nasljednici nisu poznati ili su nedostupni, velike su šanse da se zaostavština neće ni raspraviti. Praktično gledano, ako umrli nema nasljednika, niko neće ni dostaviti matičnom uredu nužne podatke o nasljednicima niti o imovini umrlog“, navodi Dragičević.

U takvoj situaciji sud može okončati postupak utvrđivanjem da se zaostavština neće raspravljati.

To znači da, čak i ako je preminuli imao nekretninu, ona može ostati upisana na njegovo ime sve dok neko od nasljednika ne predloži naknadno raspravljanje zaostavštine ili dok imovina po drugom pravnom osnovu ne postane vlasništvo trećeg lica.

Može li neko drugi kupiti nekretninu prije završetka postupka?

Ne. Nekretninom može raspolagati samo njen vlasnik.

Nakon smrti vlasnika, imovina prelazi na nasljednike, koji je mogu međusobno ustupati. Tek nakon okončanja ostavinskog postupka i formalnog upisa u katastar kao vlasnika, nasljednik može nekretninu prodati ili na drugi način njome raspolagati prema trećim licima.

Šta ako neko već živi u toj kući ili stanu?

Ukoliko osoba koja koristi nekretninu nema pravni osnov za njeno korišćenje, na primjer važeći ugovor o zakupu sa preminulim vlasnikom, ona nema zakonsko pravo da nastavi da koristi nekretninu bez saglasnosti vlasnika.

Nasljednici u tom slučaju mogu tražiti predaju nekretnine u posjed.

Ukoliko je postojao važeći ugovor o zakupu, nasljednici stupaju u poziciju zakupodavca. To znači da preuzimaju njegova prava, ali i obaveze iz postojećeg ugovora.

Ko plaća poreze, održavanje i dugove?

Smrću vlasnika imovina prelazi na nasljednike, a sa njom i obaveze koje je terete.

„Umrlo lice više ne može biti stranka niti obveznik poreskih obaveza, pa te obaveze prelaze na nove vlasnike. Iste mogu biti naplaćene iz zaostavštine“, objašnjava Dragičević.

Koja dokumenta su potrebna?

Za pokretanje ili provjeru ostavinskog postupka osnovna dokumenta su:

  • izvod iz matične knjige umrlih, odnosno smrtovnica;
  • spisak potencijalnih nasljednika;
  • dokaz o imovini, poput posjedovnog lista ili zemljišnoknjižnog izvoda;
  • podaci o eventualnom testamentu.

Ostavinski postupak sud pokreće po službenoj dužnosti nakon što dobije smrtovnicu, a postupak može pokrenuti i zainteresovano lice.

Ukoliko preminuli nema zakonskih nasljednika, njegova imovina na kraju može postati imovina Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju.