Skola koupe.jpeg

Alarm za prosvjetu: Skoro 2.000 učenika u Srpskoj završilo na popravnom

BANJALUKA – Čak 1.903 osnovca i srednjoškolca u Republici Srpskoj prošle školske godine upućena su na popravne ispite, a među predmetima koji učenicima najčešće zadaju probleme ponovo su matematika, fizika i srpski jezik.

Prema podacima Republičkog pedagoškog zavoda, u školskoj 2025/26. godini na popravni ispit upućeno je 729 učenika osnovnih i 1.174 učenika srednjih škola, prenosi Buka.

U osnovnim školama, od 71.190 učenika koji redovno pohađaju nastavu od drugog do devetog razreda, njih 533 imalo je negativnu ocjenu iz jednog predmeta, dok je 176 učenika bilo upućeno na popravni ispit iz dva predmeta.

Najveći broj problema zabilježen je iz matematike. Na popravni ispit iz ovog predmeta upućena su 484 osnovca. Slijede fizika sa 166 i srpski jezik sa 148 učenika.

Situacija u srednjim školama je još izraženija. Na popravni ispit iz jednog predmeta upućeno je 880 učenika, dok su 294 učenika imala negativne ocjene iz dva predmeta.

Matematika ponovo najveći problem

I kod srednjoškolaca matematika je predmet iz kojeg je najviše učenika upućeno na popravni – njih 165.

Na drugom mjestu je srpski jezik sa 39 učenika, dok je iz fizike na popravni ispit upućeno 30 srednjoškolaca.

Broj osnovaca koji su prošle godine upućeni na popravni nije značajno veći nego godinu ranije. U školskoj 2024/25. godini bilo ih je 689, što pokazuje da problem nije nov.

„Dođu u šesti razred, a ne znaju tablicu množenja“

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Doboj Ljubiša Blagojević smatra da problem nije samo u broju učenika koji imaju negativne ocjene, već i u njihovom odnosu prema učenju.

Prema njegovim riječima, nastavnici pokušavaju da motivišu učenike, organizuju dopunsku nastavu i sarađuju sa roditeljima, ali dio djece ne koristi ni pomoć koja im je dostupna u školi.

Posebno zabrinjavaju praznine u osnovnom znanju sa kojima pojedini učenici dolaze u više razrede.

Blagojević navodi da se dešava da učenici šestog razreda ne znaju tablicu množenja, dok se istovremeno sve više oslanjaju na savremene tehnologije.

Vještačka inteligencija umjesto učenja

Prosvjetni radnici kao novi izazov izdvajaju i sve veću upotrebu vještačke inteligencije.

Blagojević upozorava da dio učenika više ne pokušava da razumije gradivo, već traži najbrži način da dođe do odgovora i ocjene.

Umjesto učenja sa razumijevanjem, sve češće se koriste tehnologija i prepisivanje kao zamjena za samostalan rad.

Zahtjevni predmeti traže kontinuitet

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Bijeljina Duško Đurić smatra da je situacija u srednjim školama nešto drugačija.

Matematika, fizika i drugi složeniji predmeti zahtijevaju kontinuiran rad i redovno savladavanje gradiva.

Problem nastaje kada učenik tokom godine ne prati nastavu i ne usvaja gradivo, pa tek pred kraj školske godine shvati da postoji opasnost da ne završi razred.

Tada dio učenika mijenja odnos prema obavezama, dolazi na pripremnu nastavu, a neki se odlučuju i za privatne časove.

Škola ne može učiti umjesto učenika

Prosvjetni radnici ističu da odgovornost za obrazovanje ne može biti samo na školi.

Uspjeh učenika zavisi od saradnje škole, roditelja i samog učenika, ali nastavnici upozoravaju da sve više obaveza pada na obrazovne ustanove.

Kako je osnovno obrazovanje obavezno, škole imaju zadatak da rade sa svakim učenikom, bez obzira na njegov odnos prema učenju.

Pripremna nastava pred novu školsku godinu

Iz Republičkog pedagoškog zavoda navode da su škole organizovale pripremnu nastavu za učenike koji su upućeni na popravne ispite.

Prema planu, pripremna nastava trebalo je da bude završena prije početka nove školske godine, odnosno do 1. septembra.

Podaci o broju učenika na popravnim ispitima tako otvaraju mnogo šire pitanje – da li sve slabiji odnos prema učenju postaje jedan od najvećih izazova za obrazovni sistem i može li škola sama nadoknaditi ono što učenici sve manje rade kod kuće?