Kina nam uzima milijarde: Na svaku našu marku izvoza stiže čak 78 KM robe

Kina nam uzima milijarde: Na svaku našu marku dobije čak 78 KM

BANJALUKA – Dok domaće kompanije povećavaju izvoz u Evropsku uniju, trgovina Bosne i Hercegovine sa Kinom pokazuje potpuno suprotnu sliku. Ukupni robni deficit BiH za prvih sedam mjeseci 2026. godine dostigao je 8,07 milijardi KM, dok deficit sa Kinom iznosi oko 1,87 milijardi KM.

Podaci za period januar–jul 2026. godine pokazuju veliki raskorak. Izvoz BiH u zemlje Evropske unije porastao je za 9,8 odsto, na 8,02 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom dostigla 73,9 odsto, prenosi Buka.

Sa Kinom je situacija znatno nepovoljnija. Izvoz BiH na kinesko tržište pao je za čak 45,7 odsto, na svega 24,2 miliona KM, dok je uvoz iz Kine porastao za 6,2 odsto, na čak 1,89 milijardi KM.

To znači da je pokrivenost uvoza izvozom pala na svega 1,3 odsto.

Na svaku našu marku – 78 KM

Razmjera problema najbolje se vidi kada se uporede vrijednosti izvoza i uvoza.

Na svaku marku robe koju BiH izveze u Kinu, iz te zemlje stigne roba vrijedna čak 78 KM.

Ovaj trgovinski disbalans nije nov. Tokom 2024. godine BiH je u Kinu izvezla oko 50,1 milion KM robe, dok je uvoz iz Kine iznosio oko 1,13 milijardi KM. Pokrivenost je tada bila 4,4 odsto.

Međutim, tokom 2026. godine jaz se dodatno povećao – kineski izvoz u BiH nastavio je da raste, dok je izvoz BiH u Kinu gotovo prepolovljen.

Šta BiH najviše uvozi iz Kine?

Podaci za 2025. godinu pokazuju da se među najvećim grupama kineskih proizvoda koji stižu na tržište BiH nalaze električna i elektronska oprema, mašine, mehanički uređaji i kotlovi, željezo i čelik, vozila i dijelovi, namještaj, proizvodi od željeza i čelika, plastika, obuća i odjeća.

To pokazuje da Kina BiH ne snabdijeva samo jeftinom robom široke potrošnje. Značajan dio uvoza čine i mašine, oprema i drugi industrijski proizvodi.

Takav uvoz ne mora sam po sebi biti negativan. Ukoliko domaća kompanija kupi kinesku mašinu, koristi je za proizvodnju i potom svoje proizvode izvozi u Njemačku, Austriju ili Italiju, takav uvoz može biti dio proizvodnog procesa koji stvara dodatnu vrijednost u BiH.

Problem nastaje kada uvezena gotova roba direktno potiskuje domaće proizvođače.

Zašto BiH više izvozi u Evropu nego u Kinu?

Poređenje sa Evropskom unijom pokazuje da problem nije u tome što domaće kompanije ne mogu da izvoze.

BiH je duboko povezana sa evropskim proizvodnim lancima. Domaće kompanije proizvode metalne proizvode, komponente, električnu opremu, namještaj i brojne druge proizvode za evropsko tržište.

Kinesko tržište je, s druge strane, ogromno, ali je i izuzetno konkurentno. BiH ima relativno malu izvoznu bazu i ograničen broj proizvoda koji mogu napraviti značajniji prodor na tako udaljenom tržištu.

Kina nije jedini problem

Ipak, Kina nije jedini uzrok ogromnog trgovinskog deficita BiH.

Deficit sa Kinom od oko 1,87 milijardi KM čini približno četvrtinu ukupnog robnog minusa BiH. Ostatak deficita nastaje u trgovini sa drugim zemljama.

Suštinski problem je to što BiH i dalje uvozi znatno više robe nego što izvozi, dok je domaći izvoz koncentrisan na relativno mali broj proizvoda i tržišta.

Kako smanjiti trgovinski deficit?

Rješenje nije jednostavno ograničavati uvoz iz Kine. Mnogo važnije je povećati proizvodne kapacitete domaćih kompanija, razvijati proizvode veće dodane vrijednosti, jačati domaće brendove i osvajati nova tržišta.

Cilj ne bi trebalo da bude samo da BiH kupuje manje, već da proizvodi i izvozi više.

Evropsko tržište pokazuje da potencijal postoji. Istovremeno, trgovina sa Kinom pokazuje koliki je još jaz između domaće izvozne baze i velikih svjetskih industrijskih ekonomija.

Za samo sedam mjeseci 2026. godine BiH je u Kinu izvezla 24,2 miliona KM robe, a iz Kine uvezla 1,89 milijardi KM.

Na svaku našu marku – 78 KM.