Loše vijesti za potrošače: Očekuje se veliki rast cijena hrane

SVJETSKE cijene hrane ove godine mogle bi značajno porasti, a najveći rast očekuje se kod pšenice, što bi moglo dovesti i do poskupljenja hljeba, tjestenine i drugih proizvoda, piše Euronews.

Britanska analitička kuća Oxford Economics procjenjuje da će globalne cijene hrane u 2026. godini porasti za 11,8 odsto, a u 2027. za dodatnih 4,8 odsto.

Najviše bi trebalo da poskupe žitarice, voće, povrće i mliječni proizvodi. Ekstremne vrućine i suše uništavaju usjeve širom Evrope, dok se poljoprivrednici istovremeno suočavaju sa visokim cijenama energenata i đubriva.

Nakon toplotnog talasa koji je pogodio Evropu, briselsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral smanjilo je u julu prognozu proizvodnje žitarica u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji sa 295,5 na 286,6 miliona tona. Prošle godine proizvodnja je iznosila oko 310 miliona tona.

Ratovi podižu cijene goriva i đubriva

Troškovi poljoprivrednika rastu i zbog poremećaja u snabdijevanju naftom i drugim sirovinama, izazvanih blokadom Ormuskog moreuza usljed rata na Bliskom istoku.

Cijene dizela na svjetskom nivou u julu su bile 36 odsto više nego godinu ranije, dok Oxford Economics očekuje da će cijene đubriva ove godine porasti za 22 odsto.

Tomas Dvoržak, viši ekonomista Oxford Economics-a, smatra da na globalne cijene hrane najviše utiču ratovi i njihov uticaj na resurse neophodne za proizvodnju, prije svega dizel, prirodni gas i đubrivo.

Rat u Ukrajini takođe snažno utiče na tržište hrane.

Rusija i Ukrajina zajedno učestvuju sa nešto manje od 30 odsto u svjetskom izvozu pšenice i sa više od 10 odsto u izvozu kukuruza.

Napadi na ruske i ukrajinske luke, terminale i brodove, kao i otežan izvoz preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi ugroziti 86 miliona tona godišnjeg izvoznog kapaciteta žitarica.

Pšenica pod najvećim pritiskom

Najteže bi mogli biti pogođeni usjevi, prije svega žitarice, voće i povrće, kao i mliječni proizvodi, koji su posebno izloženi sušama i visokim temperaturama.

To bi se moglo odraziti i na cijene prerađevina poput hljeba, sira, vina i ulja.

Cijena pšenice trenutno je pod najvećim pritiskom jer njena proizvodnja zahtijeva velike količine đubriva. Oxford Economics očekuje da će u trećem kvartalu 2026. godine biti 36 odsto viša nego godinu ranije.

Pšenica je ključni sastojak brojnih proizvoda, među kojima su hljeb, tjestenina, keksi i žitarice za doručak.

Prva bi mogla poskupjeti svježa hrana

Kod svježe hrane, prvenstveno voća i povrća, uticaj bi mogao biti brz i vidljiv u prodavnicama već za dva do tri mjeseca.

Kod prerađene hrane proces je sporiji zbog vremena potrebnog za žetvu i obradu, pa se najveći rast cijena očekuje za šest do devet mjeseci.

To znači da bi cijene svježih namirnica mogle snažnije da rastu već u oktobru i novembru ove godine, dok se najveći rast cijena prerađene hrane očekuje između februara i maja naredne godine.