Poljoprivrednici ogorčeni: BiH uvezla hranu za 2,4 milijarde KM

BANJALUKA – Bosna i Hercegovina je za samo šest mjeseci ove godine uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne oko 2,4 milijarde KM, dok je izvoz istih proizvoda iznosio nešto više od 579 miliona KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da domaće tržište i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza. Najviše hrane stiglo je iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Holandije, Njemačke i Mađarske.

U strukturi uvoza posebno su zastupljeni žitarice, meso, alkoholna i bezalkoholna pića, hrana za životinje i južno voće.

Poljoprivrednici upozoravaju da ovakva situacija dodatno ugrožava domaću proizvodnju.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić ističe da veliki uvoz direktno utiče na položaj domaćih farmera.

„Kada se u Evropskoj uniji stvore viškovi, meso dolazi na naše tržište po niskim cijenama. Tada se domaći farmeri nađu u veoma teškoj situaciji“, upozorava Maljčić.

On dodaje da domaći proizvođači pod sadašnjim uslovima teško mogu biti konkurentni uvoznom mesu, što dugoročno dovodi u pitanje opstanak domaće proizvodnje.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Neddžad Bićo smatra da BiH trenutno proizvodi tek manji dio hrane potrebne domaćem stanovništvu.

Prema njegovim riječima, domaća proizvodnja mogla bi značajno da se poveća, ali je za to neophodna jasna strategija i ozbiljnija podrška vlasti.

Posebno ukazuje na činjenicu da BiH uvozi i proizvode koje bi mogla proizvoditi na sopstvenom zemljištu.

„Imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krompiru, a mi uvozimo krompir. Imamo jug. Možemo proizvesti sve“, poručio je Bićo.

Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni pokazuju veliki disbalans. Dok je uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci dostigao oko 2,4 milijarde KM, izvoz je iznosio 579,2 miliona KM.

Poljoprivrednici zbog toga traže da vlasti jasnije definišu šta žele od domaće poljoprivrede – nastavak zavisnosti od uvoza ili snažniju podršku proizvodnji u BiH.

Bez većih ulaganja, zaštite domaćeg proizvođača i dugoročne strategije, upozoravaju, zavisnost od uvozne hrane mogla bi nastaviti da raste.