Povratak s godišnjeg odmora sve teže pada: Da li nam nedostaje more ili život koji smo tamo imali?

Povratak s godišnjeg odmora sve teže pada: Da li nam nedostaje more ili život koji smo tamo imali?

Nakon dana provedenih bez alarma, rokova i svakodnevnog pritiska, povratak na posao mnogima može teško pasti. Tuga, umor, bezvoljnost i nostalgija za morem ili putovanjem često se opisuju izrazom „depresija nakon godišnjeg odmora“, prenosi Buka.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da u većini slučajeva nije riječ o depresivnom poremećaju, već o prolaznoj teškoći prilagođavanja povratku u svakodnevnu rutinu. Istovremeno, takvo raspoloženje može biti važan signal da nam svakodnevni život ostavlja premalo prostora za odmor, bliskost i zadovoljstvo.

Nije isto što i depresivni poremećaj

Psiholog i sistemski porodični psihoterapeut Maja Savanović Zorić navodi da se izraz „vratio sam se s odmora i odmah sam u depresiji“ sve češće koristi, često i u šali.

Međutim, iza te rečenice može da stoji stvarni problem.

U najvećem broju slučajeva riječ je o postvakancionom padu raspoloženja, odnosno teškoći da se čovjek nakon odmora ponovo prilagodi svakodnevnom ritmu.

Na odmoru ljudi obično imaju više vremena, manje pritiska, više sna, druženja i boravka na otvorenom. Ono što je posebno važno jeste osjećaj da njihovo vrijeme ponovo pripada njima.

Zato povratak na posao može predstavljati veliki kontrast.

Da li nam nedostaje odmor ili život kakav smo imali na odmoru?

Upravo tu se krije važno pitanje: Da li nam zapravo nedostaje godišnji odmor ili nam nedostaje život kakav smo tokom njega imali?

Ako smo tokom nekoliko dana odmora prvi put nakon mjeseci dovoljno spavali, provodili više vremena s porodicom, šetali, družili se i imali vremena bez stalnog gledanja na sat, povratak u svakodnevicu može biti posebno težak.

Odmor tada možda nije stvorio problem, već nam je samo pokazao koliko smo bili iscrpljeni prije njega.

Zato „depresija nakon odmora“ ponekad nije toliko tuga za morem koliko nezadovoljstvo životom kojem se vraćamo.

Posebno teško može biti ljudima koji su i prije odlaska na odmor bili iscrpljeni, pod velikim pritiskom ili nezadovoljni poslom.

Tada se vrijedi zapitati: Šta mi je na odmoru toliko prijalo i zašto toga nema dovoljno u mom svakodnevnom životu?

Možda nam nedostaje više vremena za porodicu, više sna, kretanja, druženja, kreativnosti ili jednostavno jasnije granice prema poslu.

Kako olakšati povratak u svakodnevicu?

Ne treba očekivati da ćemo prvog dana nakon odmora biti jednako produktivni kao prije odlaska.

Korisno je ostaviti nekoliko dana za prilagođavanje, postepeno se vratiti u radni ritam, urediti san i ne pokušavati odmah završiti sve nagomilane obaveze.

Važno je i da odmor ne bude jedini period u godini kada sebi dozvoljavamo zadovoljstvo.

Ako cijelu godinu samo čekamo sljedeći godišnji odmor, problem možda nije u tome što je odmor prekratak, već u tome što je svakodnevica postala previše opterećujuća.

Nekoliko dana umora, nostalgije ili bezvoljnosti može biti očekivano ako se raspoloženje postepeno popravlja.

Međutim, ako se simptomi ne povlače, postaju intenzivniji ili značajno otežavaju svakodnevno funkcionisanje, ne treba ih automatski pripisivati završetku odmora. Ako simptomi depresije traju najmanje dvije sedmice, važno je potražiti stručnu procjenu.

Nije svaka ljetna tuga sezonska depresija

Ni svako lošije raspoloženje tokom ljeta ne znači da osoba ima sezonski afektivni poremećaj.

Postoji i ljetni obrazac sezonskog afektivnog poremećaja, ali je rjeđi od zimskog. Može uključivati probleme sa spavanjem, nemir, razdražljivost i promjene apetita.

S druge strane, samo ljeto može biti emocionalno zahtjevno. Visoke temperature, poremećen san, promjena rutine, pritisak da „moramo uživati“, kao i stalno gledanje fotografija drugih ljudi s putovanja mogu dodatno uticati na raspoloženje.

Zato nije dobro patologizovati svaku tugu nakon godišnjeg odmora, ali je ne treba ni potpuno ignorisati.

Povratak s odmora može biti upozorenje

Postvakancioni pad raspoloženja može biti prilika da razmislimo o tome šta nam zaista nedostaje u svakodnevnom životu.

Možda nam ne treba još jedna sedmica mora, koliko nam treba više odmora, slobodnog vremena, bliskosti i manje pritiska tokom ostatka godine.

Jer cilj nije samo preživjeti do sljedećeg godišnjeg odmora. Cilj je da život između dva godišnja odmora bude dovoljno dobar da nam odmor bude odmor – a ne bijeg.