Patrijarh pavle.jpeg

Patrijarh Pavle upozoravao na tri velika grijeha tokom posta: Nije dovoljno samo ne jesti mrsno

Gospojinski post je počeo i trajaće dvije sedmice, do praznika Uspenja Presvete Bogorodice – Velike Gospojine.

Ovaj post spada među najstrože postove u pravoslavnom kalendaru, ali njegova suština nije samo u tome šta će se naći na trpezi. Kako je često govorio patrijarh Pavle, tjelesni post treba da prati i duhovni post.

„Tjelesni post je uzdržavanje od mrsne hrane, ali postoji i duhovni post koji je razmatranje duhovnog stanja i način da se ono što je negativno iz duše iščupa i na tom mjestu posadi ono što je dobro“, govorio je patrijarh Pavle.

Upravo zato, tokom posta postoje iskušenja koja nemaju veze sa mesom, mlijekom ili jajima. Posebno se izdvajaju tri stvari na koje bi vjernik trebalo da obrati pažnju.

Gordost

Jedna od najvećih zamki tokom posta jeste gordost. Čovjek može početi da smatra sebe boljim, čistijim ili pobožnijim od drugih zato što posti.

Pravoslavno učenje poziva da se posti bez pokazivanja i licemjerja. Tjelesno uzdržavanje ima smisla ako ga prati i uzdržavanje od zlih misli, riječi i djela.

Zato bi tokom posta posebno trebalo da se čuvamo mržnje, zavisti, ogovaranja, pohlepe, gnjeva i osuđivanja drugih.

Nema mnogo smisla odreći se mrsne hrane, a istovremeno se svađati, vrijeđati druge ili hraniti sopstvenu sujetu.

Prejedanje

Druga zamka jeste pretvaranje posne trpeze u raskošnu gozbu.

Suština posta nije u tome da se meso, mlijeko i jaja zamijene ogromnim količinama posne hrane, slatkiša i raznih specijaliteta.

Post treba da nas uči jednostavnosti, umjerenosti i uzdržavanju, a ne da tražimo način da jedemo jednako obilno kao i van posta, samo bez namirnica životinjskog porijekla.

Nepoštovanje posta

Treća stvar na koju se ukazuje jeste svjesno i svojevoljno kršenje posta.

Postoje okolnosti u kojima vjernik može dobiti razrješenje od posta, a o tome se razgovara sa sveštenikom ili duhovnikom. Crkva takođe propisuje dane u kojima su određene namirnice dozvoljene.

Međutim, svjesno zanemarivanje pravila posta nešto je drugo.

Iz manastira Visoki Dečani ranije je poručivano da Bogu nije potrebno ljudsko gladovanje, već da je post potreban čovjeku kako bi njegovo srce omekšalo, smirilo se i postalo sposobno da primi Božiju blagodat i pomoć.

Zato post nije samo spisak dozvoljenih i zabranjenih namirnica, niti je dijeta.

Čovjek može da jede najstrože posno, a da istovremeno ogovara, zavidi, osuđuje i mrzi druge. U tom slučaju ispunjena je forma, ali je promašena suština posta.

Kako je učio patrijarh Pavle, tjelesni i duhovni post treba da idu zajedno, jer cilj nije samo promijeniti ono što jedemo, već nastojati da promijenimo i ono što nosimo u sebi.