Poslodavci na Jadranu zadržavaju radnike i zimi: Sezonci na minimalcu dok su kod kuće

Sezonci na Jadranu postaju stalni radnici: Poslodavci ih zadržavaju i van sezone na minimalcu

BANJALUKA – Nastojeći da zadrže sezonske radnike i nakon ljeta, brojni poslodavci na primorju, posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, ostavljaju ih u radnom odnosu i tokom mjeseci koje provode kod kuće, najčešće na minimalnoj plati.

Poslodavci i sindikalci navode da je posljednjih godina sve više sezonskih radnika koji ostaju zaposleni tokom cijele godine, jer ih poslodavci van sezone zadržavaju kako bi izbjegli ponovnu potragu za radnom snagom, prenosi Capital.

Odlazak radnika iz BiH na sezonske poslove svake godine već u aprilu i maju značajno pogađa domaći sektor ugostiteljstva i turizma, kada hiljade zaposlenih daju otkaze i odlaze na obalu radi priprema za turističku sezonu.

Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske „Horeka“ Dalibor Šajić kaže da se često dešava da poslodavci radnike ostave na minimalnoj plati tokom van sezone, ali i da se turistička sezona sve više produžava.

„Dosta ljudi želi sigurnost i da imaju uplaćene doprinose čak i kada nisu na sezoni. To im je glavni motiv da pristanu na minimalac u Hrvatskoj i Sloveniji, da ostanu u radnom odnosu. Zanimljivo je da vrlo često, u mjesecima kada ne rade tamo, kod kuće rade na dnevnicu na svadbama i prijemima. Poslije se vrate na sezonu i nastave da rade, a često dovode i nove radnike“, kaže Šajić.

Neki poslodavci daju i avanse

Predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva, usluga, poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske Velimir Rudić kaže da pojedini poslodavci, osim zadržavanja radnika na minimalcu, nude i avanse za buduću saradnju.

„Poznat mi je slučaj radnika koji u maju odlazi na ostrvo Vis i radi do oktobra. Poslodavac čini sve da ga zadrži i on više nije sezonski radnik nego stalno zaposleni“, rekao je Rudić.

On dodaje da Hrvatska i druge jadranske zemlje zbog velike potrebe u turizmu imaju velike kvote za zapošljavanje stranaca, ali da ne postoje precizni podaci koliko je radnika iz BiH otišlo na takav način.

Razlika u platama jasan je razlog zbog kojeg su poslovi na primorju privlačni radnicima iz BiH. Radnici za nekoliko mjeseci na obali često zarade više nego za cijelu godinu u domovini, uz obezbijeđen smještaj, hranu i troškove radnih dozvola.

Plate višestruko veće nego u BiH

Plate ugostiteljskih radnika u BiH uglavnom se kreću od 1.400 do 1.500 KM, dok su na početku ovogodišnje sezone ponude na primorju bile najmanje dvostruko veće.

Kuvari i pica majstori mogli su da zarade od 3.500 do čak 6.000 KM, dok su konobari, zavisno od mjesta rada i objekta, zarađivali od 2.800 do 4.500 KM.

Roštilj majstori su u prosjeku dobijali od 3.000 do 4.000 KM, dok su prodajni agenti za izlete u Hrvatskoj mogli da zarade oko 1.500 KM na početku sezone, uz mogućnost dodatnog rasta zarade.

Pored ugostiteljskih radnika, u susjedne zemlje odlazi i veliki broj radnika iz građevinskog sektora.

Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da je pozitivno što strani poslodavci radnicima obezbjeđuju prijavu i određenu sigurnost tokom cijele godine.

„To je svakako više nego što mogu da zarade kod nas. Ti ljudi su prijavljeni, imaju osiguranje, a poslodavac ih čuva. Ipak, to znači da mi ostajemo bez tih radnika trajno, ne samo tokom sezone“, navela je Vrabičićeva.

Ona je istakla da strani poslodavci to rade iz sopstvenog interesa, kako bi zadržali kvalitetne radnike, ali da je za domaće tržište rada to veliki problem.

Hrvatska je ove godine izdala više od 94.000 radnih dozvola za strane radnike, a najveći broj odnosio se na državljane BiH, uglavnom u oblastima ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.