Crna gora.jpg

U sklopu usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom, Crna Gora će od 1. novembra uvesti vize za državljane Rusije i Bjelorusije, dok će bezvizni režim za građane Kine, Turske i Saudijske Arabije važiti do 31. oktobra ove godine.

Odluka je dio ispunjavanja završnih mjerila iz Poglavlja 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), koje Brisel postavlja kao uslov u pristupnim pregovorima.

Prema uredbi Vlade Crne Gore, državljani navedenih zemalja do kraja oktobra mogu boraviti u zemlji do 30 dana u okviru organizovanih turističkih grupa ili uz poslovni pasoš i obezbijeđen povratak u matičnu državu.Krajem 2025. godine, nakon više incidenata i protesta stanovnika dijela Podgorice, državljanima Turske najprije je ukinut bezvizni režim, a potom je maksimalni boravak bez vize skraćen sa 90 na 30 dana. Prema Reformskoj agendi, Crna Gora će do kraja naredne godine u potpunosti uskladiti viznu politiku sa Evropskom unijom, dok prvi koraci za dio zemalja moraju biti završeni do kraja trećeg kvartala 2026. godine.

Ugrožena ekonomija

Ali, gdje je balans između evropskih zahtjeva, bezbjednosti i ekonomskih interesa Crne Gore? Jer, strani državljani postali su značajan dio ekonomskog života ove male države.

Bojan Bugarin, stručnjak za statusna pitanja stranaca i migranata, za Deutsche Welle kaže da je usklađivanje vizne politike sa EU strateški cilj koji nema alternativu, ali to "ne znači da svaku evropsku politiku moramo primjenjivati bez razmišljanja o našim specifičnostima".

Dodaje da zvanična Podgorica posebno obazriva mora biti prema Rusiji i Turskoj, jer su ruski turisti prošle godine ostvarili 16,4 odsto ukupnih noćenja stranih gostiju, a Turci 4,3 odsto, prenose Nezavisne.

"Ako nekome uvedemo vizu, a istovremeno mu ne olakšamo procedure za boravak, osnivanje kompanije ili poslovanje, onda rizikujemo da izabere drugu zemlju", kaže Bugarin.Kako dodaje, strancima nisu problem pravila već - kada se često mijenjaju. Onda oni koji su već investirali, kupili nekretninu, osnovali kompaniju i počeli da grade život imaju osjećaj da se uslovi naknadno pooštravaju.

"Nije dobro da zbog pojedinih zloupotreba otežamo život svakom stranom investitoru ili preduzetniku. Crna Gora treba da bude zemlja koja privlači kvalitetne strance, a ne zemlja koja ih administrativnim barijerama podstiče da odu", ističe Bugarin.

Dobar primjer

Hrvatska je u EU ušla 2013. godine, a viznu politiku je sa evropskom morala da usaglasi najkasnije tri mjeseca prije članstva. Tada je uvela vizni režim za državljane Rusije, Turske i ostale.

Paralelno s tim maksimalno je olakšala izdavanje viza, pa je, na primjer, za ruske državljane uvedena mogućnost podnošenja zahtjeva preko akreditovanih turističkih agencija i viznih centara. Proces je trajao svega par dana, a omogućeno je i izdavanje višekratnih viza.

"Ovo je model o kojem bi i Crna Gora trebalo da razmišlja", kaže Bugarin i upozorava da je Crna Gora mnogo manja ekonomija od Hrvatske i zavisnija od turizma, zbog čega bi u pregovorima sa evropskim partnerima morala da zaštiti svoje interese.

Već interes za pasoš

Može se očekivati da ulaskom Crne Gore u EU interesovanje za crnogorsko državljanstvo značajno poraste, posebno kod ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Turske koji imaju korijene u Crnoj Gori."Pasoš će biti atraktivniji, ali će vrijednost tog pasoša zavisiti i od toga kako budemo uređivali proces sticanja državljanstva i kako budemo upravljali tim resursom", upozorava Bugarin.

Smatra da bi "Crna Gora trebalo da napravi ozbiljnu i efikasnu politiku prema dijaspori i ljudima crnogorskog porijekla".

Crnogorski pasoš zauzima 35. mjesto globalne rang-liste mobilnosti koja mjeri broj destinacija dostupnih bez vize ili uz olakšane procedure ulaska.

U regionu su bolje rangirani pasoši Hrvatske, koja zauzima peto mjesto, dok su pasoši Srbije i Sjeverne Makedonije tik ispred crnogorskog – srpski je na 33, a makedonski na 34. mjestu. Albanski pasoš i pasoš BiH su na 40. mjestu.