Gorivo 1.jpeg

Dok Sjedinjene Američke Države i Iran pregovaraju o trajnom otvaranju Ormuskog moreuza i normalizaciji protoka nafte sa Bliskog istoka, sve je više analitičara koji smatraju da je ključnu ulogu u stabilizaciji tržišta odigrala zemlja koja u tim pregovorima uopšte ne učestvuje — Kina.

Kao drugi najveći svjetski potrošač nafte, Kina je posljednjih mjeseci povukla niz strateških poteza kojima je zaštitila sopstveno tržište, ali i ublažila globalni energetski šok izazvan ratom u Iranu, prenosi Buka.

Zbog toga se nisu ostvarila katastrofična predviđanja da bi cijena nafte mogla dostići i 200 dolara po barelu.

Rat u Iranu prekinuo je pristup za više od 11 miliona barela nafte dnevno, što je izazvalo strah od nove globalne energetske krize. Ipak, uprkos velikim poremećajima, tržište nije doživjelo kolaps.

Analitičari smatraju da je jedan od glavnih razloga upravo uloga Kine.

„Kina je odigrala ključnu ulogu u ublažavanju udara za ostatak Azije, a samim tim i za globalnu ekonomiju“, rekao je Dan Volter, direktor energetskog instituta Ember.

Cijena nafte Brent početkom maja dostigla je 114 dolara po barelu, ali se posljednjih dana spustila ispod 78 dolara zbog očekivanja da će trgovina kroz Ormuski moreuz uskoro biti normalizovana.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da će kineska politika potrošnje i dalje imati veliki uticaj na svjetsko tržište nafte.

Jedan od najzanimljivijih aspekata aktuelne krize jeste činjenica da se nije ponovio scenario iz 1973. godine.

Tokom arapskog naftnog embarga, gubitak oko sedam odsto globalnog snabdijevanja doveo je do ogromnog skoka cijena. Današnja kriza zahvatila je, prema procjenama, znatno veći dio svjetskog tržišta, ali sličan cjenovni šok nije uslijedio.

Analitičari banke Societe Generale taj paradoks objašnjavaju kineskom ulogom, nazivajući Peking „nevidljivom rukom koja uravnotežuje tržište“.

Kina je, prema tim procjenama, smanjila uvoz za oko tri miliona barela dnevno, što približno odgovara ukupnoj dnevnoj potrošnji Japana.

Prema riječima Janiva Šaha iz kompanije Rystad Energy, Kina je godinama koristila jeftiniju rusku i iransku naftu kako bi stvorila ogromne strateške i komercijalne zalihe.

Procjenjuje se da danas raspolaže sa više od milijardu barela rezervi, koje je počela koristiti nakon izbijanja sukoba.

Osim toga, kineske vlasti ograničile su izvoz benzina i dizela kako bi zaštitile domaće tržište, što je dodatno smanjilo potrebu za kupovinom skupe nafte na međunarodnom tržištu.

Dodatni faktor koji je ublažio pritisak na tržište jeste ubrzana elektrifikacija kineskog saobraćaja.

Danas je približno svaki drugi novi automobil prodat u Kini električni model. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, kineska flota električnih vozila prošle godine smanjila je potrošnju nafte za oko milion barela dnevno.

Ipak, analitičari upozoravaju da Kina neće beskonačno trošiti postojeće zalihe. Kada cijene dodatno padnu, očekuje se novo punjenje rezervi.

Tržište se sada suočava sa potpuno drugačijim problemom od onog kojeg su se investitori plašili prije nekoliko mjeseci.

Međunarodna agencija za energiju upozorava na mogućnost viška ponude, procjenjujući da bi rast proizvodnje naredne godine mogao premašiti potražnju za 4,7 miliona barela dnevno.

Ako se Ormuski moreuz brzo otvori, na tržište bi se moglo vratiti oko 100 miliona barela trenutno blokirane nafte, dok bi eventualno ukidanje američkih sankcija Iranu dodatno povećalo proizvodnju.

U takvom scenariju Kina bi ponovo mogla postati ključni faktor, jer jedina ima kapacitet da apsorbuje veliki višak ponude.