Vrucina.jpg

Evropa se ovih dana bori sa ekstremnim vrućinama koje obaraju temperaturne rekorde i odnose ljudske živote. Veliki dio zapadne Evrope zahvatio je intenzivan toplotni talas koji donosi neuobičajeno visoke temperature, od Ujedinjenog Kraljevstva i Irske na sjeveru, preko Njemačke i Francuske u centralnom dijelu kontinenta, pa sve do Španije i Italije na jugu.

Ovo neuobičajeno toplo vrijeme na samom početku ljeta posljedica je takozvane „toplotne kupole” (heat dome). Riječ je o snažnom i sporo pokretnom sistemu visokog vazdušnog pritiska koji dolazi iz sjeverne Afrike i zadržava vreli vazduh iznad Evrope poput poklopca na loncu koji ključa, piše Dojče vele.

Prema podacima evropske Službe za klimatske promjene „Kopernikus”, ovakvi atmosferski sistemi postali su znatno češći u posljednjih 25 godina, što dovodi do sve učestalijih i intenzivnijih toplotnih talasa.

– Temperature ovih razmjera nekada su bile izuzetak čak i usred ljeta. Ova rekordna vrućina jasno nosi pečat klimatskih promjena – izjavila je Friderike Oto, profesorka klimatskih nauka na Imperijal koledžu u Londonu.

Evropa se zagrijava dvostruko brže

Iako je još prerano da se precizno utvrdi koliki je uticaj emisija gasova sa efektom staklene bašte na najnoviji toplotni talas, ranije analize pokazuju da su ovakvi ekstremni vremenski uslovi postali mnogo vjerovatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena koje je izazvao čovjek.

Najnoviji izvještaj o stanju klime u Evropi, objavljen u aprilu, navodi da je najmanje 95 odsto kontinenta tokom 2025. godine zabilježilo temperature iznad godišnjeg prosjeka. Intenzivni toplotni talasi sa temperaturama većim od 30 stepeni Celzijusovih osjetili su se čak i sjeverno od Arktičkog kruga, dok je temperatura površine mora dostigla najvišu ikada zabilježenu vrijednost.

– Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljedice su već sada ozbiljne – rekao je Florijan Papenberger, direktor Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.

Prosječna temperatura u Evropi porasla je za 2,5 stepeni Celzijusovih u odnosu na predindustrijski period s kraja 19. vijeka, dok je globalni prosjek povećan za 1,4 stepena.

Arktik ubrzava zagrijavanje Evrope

Jedan od razloga zašto se Evropa zagrijava brže od ostatka svijeta leži u njenom geografskom položaju. Kontinent je direktno povezan sa Arktikom, regionom koji se zagrijava još brže.

Prema podacima „Kopernikusa”, prosječan porast temperature u području Sjevernog pola već je premašio 3,3 stepena Celzijusova.

Tome doprinosi takozvani albedo efekat. Kako se led topi, sve veće površine tamnog okeana upijaju sunčevu svjetlost umjesto da je reflektuju nazad u svemir, što dodatno ubrzava zagrijavanje.

Sličan proces dešava se i u Evropi, posebno u Alpima, gdje se sniježni pokrivač povlači sve ranije, ostavljajući tamnije tlo koje upija više toplote.

Promjene u vazdušnim strujanjima

Naučnici zagrijavanje Evrope dovode u vezu i sa promjenama u mlaznoj struji (jet stream), snažnoj vazdušnoj struji na velikim visinama koja se kreće od zapada prema Evropi.

Klimatske promjene narušile su stabilnost ovih vazdušnih tokova, što dovodi do ekstremnijih vremenskih obrazaca koji se duže zadržavaju na istom području.

Istraživanje iz 2022. godine pokazalo je da su periodi kada se mlazna struja razdvaja na dva kraka postali učestaliji, što povećava rizik od dugotrajnih toplotnih talasa, posebno u zapadnoj Evropi.

Paradoks čistijeg vazduha

Zanimljivo je da su napori u poboljšanju kvaliteta vazduha takođe doprinijeli porastu temperatura.

Stroža pravila o emisijama od osamdesetih godina prošlog vijeka značajno su smanjila zagađenje vazduha. Međutim, čestice sulfata i nitrata koje su nekada djelimično odbijale sunčevu svjetlost i imale efekat hlađenja sada su u mnogo manjoj mjeri prisutne u atmosferi.

Naučnici ipak naglašavaju da to nije razlog za odustajanje od smanjenja štetnih emisija, već dodatni podsticaj za ubrzavanje energetske tranzicije.

UN upozoravaju na nove rekorde

Svjetska meteorološka organizacija UN i britanski Met ofis upozorili su da će prosječne globalne temperature u narednih pet godina ostati blizu rekordnih vrijednosti.

Prema njihovim procjenama, vrlo je vjerovatno da će svijet do 2031. godine zabilježiti novu najtopliju godinu u istoriji mjerenja.

– Zadatak pred nama je jasan. Moramo ograničiti rast temperature i izgraditi sigurniju, pravedniju i otporniju budućnost za sve – poručio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

Istovremeno, Ujedinjene nacije nastavljaju da podržavaju brz i pravedan prelazak sa fosilnih goriva, dok širenje obnovljivih izvora energije već ublažava najcrnje klimatske prognoze.