Bih.jpeg

SARAJEVO – Pitanje državne imovine u BiH ponovo je u fokusu javnosti, a rješavanje ovog problema i dalje ostaje jedan od ključnih uslova za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

Još od 2005. godine, kada je visoki predstavnik zabranio raspolaganje državnom imovinom, politički akteri u BiH imaju potpuno različite stavove o ovom pitanju, prenosi Buka.

Dok vlasti Republike Srpske insistiraju na vlasništvu entiteta nad imovinom, probosanske stranke uglavnom zagovaraju državno vlasništvo, ali bez jasno definisanih modela. S druge strane, HDZ BiH smatra da u rješavanje ovog pitanja treba uključiti i kantone.

Ovom temom sada su se ozbiljnije pozabavili i stručnjaci okupljeni oko Centra za geopolitička istraživanja GEOPOL, koji su pripremili sveobuhvatnu političko-pravnu analizu sa konkretnim prijedlogom zakona o državnoj imovini.

U dokumentu su predložene tri kategorije imovine:

  • strateška državna imovina,
  • funkcionalna javna imovina,
  • lokalna razvojna imovina.

Prema prijedlogu, strateška državna imovina, poput granica, vojne imovine i ključne infrastrukture, bila bi u vlasništvu države i ne bi mogla biti prodavana.

Funkcionalna javna imovina ostala bi u državnom vlasništvu, ali bi njome upravljali entiteti i niži nivoi vlasti, uz mogućnost zakupa i koncesija.

Lokalna razvojna imovina odnosila bi se na gradsko i opštinsko zemljište bez strateškog značaja, kojim bi upravljale lokalne zajednice.

Autori dokumenta predložili su i šest ključnih principa za rješavanje ovog pitanja, među kojima su:

  • donošenje zakona na nivou BiH,
  • izrada jedinstvenog registra imovine,
  • jasna klasifikacija imovine,
  • zaštita lokalnih zajednica,
  • formiranje stalne komisije za državnu imovinu,
  • poništavanje nezakonitih transakcija.

Dokument bi u narednom periodu trebalo da bude predstavljen političkim strankama, međunarodnoj zajednici i široj javnosti kao moguća osnova za dijalog i kompromisno rješenje jednog od najsloženijih pitanja u BiH.