Četiri decenije od pakla u Černobilju: Svjetlost koja je donijela mrak i novi rizici usred rata
Ukrajina i svijet u nedjelju obilježavaju 40. godišnjicu najveće civilne nuklearne katastrofe u istoriji. Navršava se tačno četiri decenije od eksplozije u nuklearnoj elektrani Černobilj, događaja koji je zauvijek promijenio percepciju nuklearne energije, ali i mapu stanovništva u istočnoj Evropi. Danas, 2026. godine, sjenka stare katastrofe ponovo je nadvijena nad ovim područjem zbog ratnih sukoba koji donose nove bezbjednosne rizike.
Noć kada je stao sat: Eksplozija reaktora broj četiri
Sve je počelo 26. aprila 1986. godine u 1:23 sata poslije ponoći. Tokom sigurnosnog testa u elektrani na sjeveru Ukrajine, serija grešaka u upravljanju i nedostaci u dizajnu reaktora doveli su do nekontrolisane nuklearne reakcije.
• Eksplozija: Razoran udar raznio je zgradu reaktora, izbacujući u atmosferu radioaktivni dim.
• Požar: Nuklearno gorivo gorjelo je duže od deset dana, dok su helikopteri izbacivali hiljade tona pijeska i olova kako bi zaustavili širenje otrova.
• Ćutanje Moskve: Tadašnje sovjetske vlasti su danima krile razmjere tragedije. Svjetska javnost je za nesreću saznala tek nakon što je Švedska 28. aprila izvijestila o naglom porastu radioaktivnosti na svom nebu.
Ljudska cijena i „Likvidatori“
Oko 600.000 ljudi, poznatih kao likvidatori, učestvovalo je u čišćenju lokacije, direktno se izlažući smrtonosnim dozama zračenja. Iako se o broju žrtava i danas polemiše (procjene se kreću od 4.000 do preko 100.000), Černobilj je ostavio trajan pečat na zdravlje miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji.
Nova prijetnja: Rat i oštećeni zaštitni omotač
Današnjica donosi nove strahovanja. Nakon ruske okupacije elektrane početkom 2022. godine i kasnijeg povlačenja, infrastruktura je pretrpjela oštećenja:
1. Probijen štit: Savremeni metalni omotač (NSC), koji štiti okolinu od zračenja, probijen je ruskim dronom u februaru 2025. godine.
2. Nemoguća obnova: Izvještaj Grinpisa iz aprila 2026. godine upozorava da omotač nije potpuno obnovljen, čime se povećava rizik od ispuštanja radioaktivnosti, posebno ako dođe do urušavanja starog unutrašnjeg „sarkofaga“.
3. Ratna zona: Iskopavanje rovova u zabranjenoj „Crvenoj šumi“ dodatno je uznemirilo čestice prašine stare 40 godina.
Grad duhova i priroda koja osvaja
Tri kilometra od elektrane leži Pripjat, grad koji je 1986. imao 48.000 stanovnika. Danas je to potpuno napušten grad duhova, sa učionicama punim bilježnica i zarđalim panoramskim točkom u zabavnom parku koji nikada nije proradio. Iako je IAEA ocijenila da tamo siguran život neće biti moguć narednih 24.000 godina, zona isključenja je postala utočište za divlje životinje, koje su bez ljudskog prisustva naselile napuštena sela i polja.
Šta Vi mislite o ovome?