
Američki specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner sastali su se danas u Kijevu sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, u okviru intenzivne diplomatske inicijative Vašingtona usmjerene ka pronalaženju modela za okončanje rata.
Izaslanici su u ukrajinsku prijestonicu stigli vozom iz Poljske, svega dan nakon što su u Moskvi više od tri sata razgovarali sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovo je njihova prva zajednička posjeta Kijevu u svojstvu glavnih posrednika administracije predsjednika SAD Donalda Trampa.
Iz Kremlja u kabinet ukrajinskog predsjednika
Nakon maratonskog sastanka u Moskvi, iz Kremlja je saopšteno da su razmijenjeni prijedlozi i okvirne ideje o pravcima rješavanja sukoba, ali bez informacija o bilo kakvom formalnom sporazumu. Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov ocijenio je taj razgovor kao „koristan i sadržajan”, dok je američka strana istakla da su u fokusu bili konkretni naredni koraci.
Uprkos diplomatskoj aktivnosti, jaz između dvije strane ostaje dubok — posebno kada je riječ o teritorijalnim pitanjima i budućem statusu bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.
Zelenski je uoči susreta poručio da Kijev ulazi u pregovore sa jasnim zahtjevima.
„Zainteresovani smo da približimo kraj rata. Potreban nam je mir, čvrste bezbjednosne garancije, te pravedan i održiv poredak. Naši prijedlozi su spremni”, naglasio je predsjednik Ukrajine.
Bez naznaka brzog proboja u pregovorima
Dolazak američkih posrednika odvija se u izrazito složenim bezbjednosnim okolnostima. Iako je na snazi bio prećutni dogovor o suzdržavanju od udara na prijestonice dok traje misija, vojne operacije na linijama fronta nisu jenjavale.
Za sada nema potvrde da su Moskva i Kijev ublažili fundamentalne uslove. Dok ruska strana insistira na otklanjanju, kako navodi, „korijenskih uzroka sukoba”, Kijev kategorično odbija bilo kakvo priznanje gubitka teritorija i traži međunarodno garantovanu zaštitu.
Sastanak u Kijevu smatra se jednim od ključnih filtera za aktuelnu inicijativu Bele kuće, a detalji američkih prijedloga trebalo bi da budu predočeni javnosti po završetku ove diplomatske runde.
Šta Vi mislite o ovome?