Ratt.jpeg

Eskalacija na Bliskom istoku: Iran uzvraća raketama, saveznici zauzimaju strane.

Sukob na Bliskom istoku dodatno se zaoštrava nakon što je Iran pokrenuo masovne raketne napade na Izrael, ali i na američke baze širom regiona, dok se saveznici obe strane sve jasnije pozicioniraju.

Teheran se u velikoj mjeri oslanja na takozvanu „Osovinu otpora“, mrežu paravojnih formacija koje godinama podržava. Među njima su libanski Hezbolah, koji sa teritorije Libana ispaljuje rakete prema sjeveru Izraela, zatim jemenski Huti, kao i Hamas u Pojasu Gaze koji, prema ocjenama analitičara, djeluje kao jedan od glavnih instrumenata pritiska na Izrael i njegove saveznike.

U ovu mrežu uključene su i snage Narodne mobilizacije u Iraku (PMF), koje se dovode u vezu sa napadima na američke vojne baze u toj zemlji.

Iako se Rusija i Kina smatraju bliskim partnerima Teherana, ove države se za sada uglavnom zadržavaju na diplomatskim reakcijama i verbalnim osudama, bez direktnog vojnog uključivanja u sukob.

S druge strane, bogate zalivske monarhije sve otvorenije staju uz Sjedinjene Američke Države. Nakon što je Iran izveo raketne udare na ciljeve u regionu, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt i Bahrein aktivirali su sisteme protivvazdušne odbrane i osudili napade, ističući da je riječ o kršenju njihovog suvereniteta.

Saudijska Arabija i Jordan takođe su osudili iranske napade i izrazili podršku zemljama koje su se našle na udaru, dok su zapadni saveznici – Velika Britanija, Francuska i Njemačka – u zajedničkom saopštenju najavili mogućnost uključivanja u široku međunarodnu koaliciju usmjerenu na uništavanje iranskih zaliha raketa i dronova.

Dodatnu geopolitičku težinu sukobu daje i promjena političke orijentacije u Siriji. Nakon svrgavanja Bašara al Asada, novi sirijski predsjednik Ahmed al Šara posjetio je Vašington i razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, što analitičari tumače kao mogući zaokret Damaska ka američkoj politici u regionu.