Fbih.jpeg

Spor o „državnoj imovini“ blokira brojne projekte u Federaciji BiH

Pitanje raspolaganja takozvanom „državnom imovinom“ ponovo je u fokusu političkih rasprava u BiH, jer brojne lokalne zajednice u Federaciji BiH tvrde da su zbog postojeće zabrane blokirani važni infrastrukturni i razvojni projekti.

Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, uz kasnije izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik, doveo je do zastoja u realizaciji više projekata, uključujući gasovod „Južna interkonekcija“, izgradnju brzih i auto-cesta, energetsku infrastrukturu, lokalne komunalne projekte, kao i upravljanje šumama i poljoprivrednim zemljištem.

Predsjednik Saveza opština i gradova Federacije BiH Kenan Dautović izjavio je da zabrana raspolaganja imovinom predstavlja ključnu prepreku za brojne razvojne projekte.

„Međutim, ključno pitanje je zabrana raspolaganja ‘državnom imovinom’. Ne samo Južna interkonekcija, nego i brze ceste, auto-ceste i drugi strateški projekti su zaustavljeni već više od dvije i po godine“, rekao je Dautović, pozivajući visokog predstavnika Kristijana Šmita da se oglasi o zahtjevu lokalnih zajednica i definiše status gradskog građevinskog zemljišta.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović iznio je ranije prijedlog da se izvrši pritisak na visokog predstavnika kako bi povukao raniju odluku kojom je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom.

„Ne postoji politički ambijent da mi donesemo taj zakon, jer da je postojao, donijeli bismo ga u zadnjih 20 godina. Predlažem da mi izvršimo dodatni pritisak na osobu koja je nametnula privremena rješenja da ih povuče i da osigura da naša privreda može normalno raditi i razvijati se“, rekao je Čović.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza izjavio je da bi visoki predstavnik trebalo barem da da autentično tumačenje svoje odluke, jer je, kako je naveo, u Federaciji BiH zbog te zabrane zaustavljen veliki broj projekata.

Načelnik opštine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak istakao je da se zbog ovog pitanja ne mogu planirati ni javni radovi.

„Ne možete planirati javne radove, od lokalnih cesta i komunalne do energetske infrastrukture, jer uvijek zadirete u nešto što se vodi kao državna imovina. Niko se ne usuđuje otvoriti to pitanje zbog mogućih posljedica“, rekao je Mišurić-Ramljak.

S druge strane, u Republici Srpskoj i vlast i opozicija imaju jedinstven stav da imovina pripada Republici Srpskoj. U Federaciji BiH, međutim, bošnjačke političke stranke smatraju da imovina pripada državi BiH, a ne entitetima.

Podsjeća se da je prvu odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom 2005. godine donio tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun, dok je Kristijan Šmit 2022. godine tu zabranu proširio i na imovinu naslijeđenu iz bivše Jugoslavije, kao i na poljoprivredno zemljište, rijeke i šume.