
BiH bez ozbiljnih rezervi goriva: Stručnjaci upozoravaju na rizik u slučaju krize.
Bosna i Hercegovina suočava se sa ozbiljnim izazovom kada je riječ o energetskoj bezbjednosti, jer praktično nema zakonom propisane obavezne rezerve nafte i naftnih derivata. Za razliku od Evropske unije, koja zahtijeva da države imaju zalihe za najmanje 90 dana neto uvoza, BiH i dalje ne ispunjava te standarde.
U praksi postoje određene entitetske zalihe, poput terminala Blažuj i Živinice u Federaciji BiH. Ukupni skladišni kapaciteti Federacije za naftu i derivate iznose oko 117 miliona litara i koriste se kao operativne rezerve za stabilizaciju tržišta u slučaju kratkotrajnih prekida u snabdijevanju.
Predsjednik Uprave „Terminala Federacije BiH“ Damir Kreso naveo je da trenutno nema poremećaja u snabdijevanju naftom, te da se strateške rezerve u terminalima u Blažuju i Živinicama sistematski popunjavaju radi očuvanja energetske stabilnosti. Ove rezerve mogu se koristiti u slučaju prekida snabdijevanja, naglog rasta cijena ili drugih kriznih situacija, a dio količina može podržati i tržište cijele BiH.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da su te količine ograničene i nedovoljne za veće krize. Prema ranijim procjenama, postojeće zalihe goriva u zemlji mogle bi pokriti tek dvije do tri sedmice potrošnje u slučaju potpunog prekida uvoza.
„Naše rezerve su uglavnom simbolične. Ako bi došlo do prekida u uvozu, gorivo bi moglo nestati za nekoliko dana“, navodi izvor iz energetskog sektora pozivajući se na ranije analize i dostupne podatke.
Situacija u Republici Srpskoj je još složenija, jer ovaj entitet nema ekvivalent terminalu Blažuj niti organizovane obavezne ili strateške rezerve nafte i derivata. Ranije je postojalo preduzeće Robne rezerve Republike Srpske koje je trebalo da obezbijedi te zalihe, ali više ne funkcioniše u toj ulozi.
Postoje komercijalni terminali u privatnom sektoru, poput skladišnih kapaciteta kompanije „G Petrol“ u Srebreniku i Popovima, koji imaju kapacitet od oko 1,7 miliona litara. Međutim, oni služe za logistiku prodaje goriva i ne predstavljaju državne rezerve koje bi garantovale snabdijevanje u kriznim situacijama.
Energetski stručnjak Damir Miljević ističe da BiH trenutno raspolaže minimalnim rezervama goriva, iako Evropska unija insistira da zemlje imaju zalihe za najmanje 90 dana.
„Na žalost, Bosna i Hercegovina, kao i u svemu – klimne glavom i potpiše šta treba, a ne uradi ništa. Tako da će u ovoj situaciji i svim budućim situacijama koji će biti oko energenata, jedina reakcija BiH će biti dizanje cijena i to će sve da podnesu građani i privreda“, rekao je Miljević za „Buku“.
On je naveo da je cijena bazne energije na berzi, koja je referentna za Balkan, 28. februara iznosila 58 evra po megavat-satu, dok je sada dostigla 142 evra po megavat-satu.
Prema trenutnim podacima, u BiH nije zabilježen nagli rast cijena goriva i tržište se zasad ocijeni kao stabilno.
Šta Vi mislite o ovome?