Medalje skuplje od zlata: pobjednici na Olimpijadi nose bogatstvo oko vrata

Sportisti koji se ovog mjeseca budu peli na pobjedničko postolje na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji dobiće najskuplje medalje u istoriji Igara, zahvaljujući naglom rastu cijena plemenitih metala.

Više od 700 zlatnih, srebrenih i bronzanih medalja biće dodijeljeno najboljim svjetskim sportistima u zimskim disciplinama, od skijanja i hokeja na ledu do umjetničkog klizanja i karlinga.

I dok je njihova sentimentalna vrijednost nemjerljiva, u finansijskom smislu te medalje danas vrijede više nego ikada ranije. Od Olimpijskih igara u Parizu u julu 2024. godine, cijene zlata i srebra na tržištu porasle su za oko 107, odnosno 200 odsto, pokazuju podaci „FaktSeta“.

Zbog tih impresivnih skokova, samo na osnovu vrijednosti metala, zlatna medalja danas vrijedi oko 2.300 dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na vrijednost tokom Igara u Parizu. Srebrena medalja za drugo mjesto vrijedi gotovo 1.400 dolara, odnosno tri puta više nego prije dvije godine.

Rast potražnje među malim investitorima djelimično je pogurao cijenu srebra, dok je zlato poskupjelo nakon što su velike centralne banke povećale svoje rezerve, a investitori pohrlili ka ovom tradicionalnom sigurnom utočištu usljed globalnih političkih previranja.

Pobjednici će dobiti medalje izrađene od recikliranog metala u Italijanskoj državnoj kovnici novca i Poligrafskom institutu. Ipak, nije sve što sija zaista zlato.

U zlatnoj medalji, od ukupno 506 grama (16 trojskih unci), samo šest grama čini čisto zlato. Ostatak je izrađen od srebra. Bronzane medalje su napravljene od bakra i, sa težinom od 420 grama (15 unci), vrijede svega oko 5,60 dolara po komadu, prema podacima organizatora. (Trojanska unca je oko 10 odsto teža od obične unce.)

Olimpijske zlatne medalje nisu izrađivane od čistog zlata još od Igara u Stokholmu 1912. godine, navodi londonska aukcijska kuća „Baldvins“. Vrijednost tih medalja, koje su težile samo 26 grama, tada je bila manja od 20 dolara. Prilagođeno inflaciji u SAD-u, to bi danas iznosilo oko 530 dolara.

Međutim, kao kolekcionarski predmeti, olimpijske medalje često se prodaju za mnogo više od njihove stvarne novčane vrijednosti, rekao je Dominik Čorni, šef odjeljenja za antički novac u kući „Baldvins“.

Tako je 2015. godine „Baldvins“ prodao zlatnu medalju sa Olimpijskih igara u Stokholmu 1912. za 19.000 funti (oko 26.000 dolara). Godinu kasnije, bronzana medalja za učesnike s Olimpijade u Antverpenu 1920. prodata je za 640 funti (875 dolara).

Ta medalja „nije imala nikakvu stvarnu vrijednost“, ali je bila tražena isključivo zato što je povezana sa najpoznatijim sportskim događajem na svijetu, dodao je Čorni.

Ipak, većina olimpijskih medalja nikada ne završi na prodaji. „Relativno mali broj olimpijaca prodaje svoje medalje, jer ih izuzetno cijene“, rekao je.

Uprkos velikim oscilacijama cijena posljednjih dana, vrijednost zlata i srebra mogla bi dodatno povećati finansijsku vrijednost olimpijskih medalja. Potražnja za plemenitim metalima vjerovatno će ostati snažna zbog stalne geopolitičke nestabilnosti i rastućeg nivoa državnog duga, smatra Ole Hansen, šef strategije za robna tržišta u „Sakso“ banci.

„Pretpostavljam da će zlatne i srebrene medalje na sljedećim Ljetnim olimpijskim igrama 2028. godine biti još skuplje nego što su sada medalje na Zimskim igrama“, zaključio je Hansen.