Niska izlaznost na novembarskim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske ponovo je otvorila pitanje političke participacije građana i odnosa društva prema demokratskim procesima.
Iako dio javnosti ovakav odziv tumači kao vid građanskog otpora nametnutim odlukama nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, činjenica da je na izbore izašlo tek nešto više od trećine upisanih birača ukazuje na dublji problem, sve izraženije povlačenje građana iz političkog života koje postaje nova društvena realnost.
Da li je riječ o privremenom fenomenu ili trajnom trendu političke apstinencije, apatije i odustajanja od demokratskih prava, jasnije će se vidjeti na redovnim izborima zakazanim za oktobar. U međuvremenu, grupa studenata Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci sprovela je istraživanje o političkoj apstinenciji među mladima, u periodu od 4. decembra 2025. do 12. januara 2026. godine. Anketom je obuhvaćeno 473 ispitanika iz Republike Srpske do 35 godina starosti, odnosno generacije koje su odrastale u sistemu koji počiva na demokratskom principu slobodnih izbora.
Rezultati pokazuju da tek 9,7 odsto mladih smatra da u potpunosti razumije politički sistem BiH i Republike Srpske, dok 18 odsto navodi da ga poznaje djelimično. S druge strane, 22,8 odsto ispitanika ističe da ne razumije kako sistem funkcioniše, a gotovo trećina nije dala odgovor. Iako su mediji i društvene mreže preplavljeni političkim sadržajima, istraživanje ukazuje da takva izloženost ne dovodi do aktivizma, već često proizvodi buku i zamor, bez konkretnog učešća u izbornim procesima.
Podaci da samo 14 odsto mladih znanja o politici stiče u školi ili na fakultetu ukazuju na slabosti obrazovnog sistema, koji nedovoljno priprema mlade za razumijevanje institucija i javnih politika. Samo 5,9 odsto ispitanika smatra da tokom formalnog obrazovanja dobija dovoljno znanja o političkim procesima, dok više od trećine tvrdi suprotno. Većina se informiše putem medija i društvenih mreža, što dodatno oblikuje površno i fragmentarno razumijevanje politike.
Politikolog Marija Slijepčević ističe da je odgovornost na institucijama da sistemski grade povjerenje mladih i omoguće im stvarno učešće, jer se samo kroz aktivnu ulogu može razviti motivisana i informisana generacija. Prema njenim riječima, mlade je potrebno rano uključivati u teme koje se tiču funkcionisanja države i podsticati kritičko razmišljanje.
Istraživanje pokazuje i da svega 4,2 odsto mladih smatra da njihova generacija dovoljno učestvuje u političkim procesima, dok gotovo dvije trećine tvrde suprotno. Kao razloge navode razočaranje političkom ponudom, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da je političko djelovanje moguće samo kroz stranačko angažovanje. Više od polovine ispitanika smatra da bi veća informisanost podstakla njihovo učešće, dok značajan broj ističe potrebu za transparentnijim radom političara i borbom protiv nepotizma.
Sagovornici iz akademske i političke zajednice upozoravaju da apstinencija mladih dugoročno slabi demokratske procese, te da je neophodno stvoriti uslove u kojima će se njihov glas čuti i uvažavati. Bez aktivnog uključivanja novih generacija, politički prostor ostaje prepušten uskim krugovima, a mogućnost stvarnih promjena dodatno se udaljava.
Šta Vi mislite o ovome?