Drustvene mreze.jpeg
Fejsbuk, Instagram, TikTok, Snepčet i Iks dobro su poznate društvene mreže, barem mlađoj populaciji koja surfuje, lajkuje, šeryje i sabskrajbuje kao da se rađa sa dodijeljenim nalogom na ovim platformama.

Da ih ne koriste jedan dan, to ne mogu ni da zamisle. Uz mlade, tehnološki pismene i u sve moderne tokove života uključene generacije, provuče se i ideja onih starijih da sve to treba do određenih godina zabraniti.

„Koga ćemo sankcionisati. Da li ćemo roditelje prekršajno kažnjavati zato što mu dijete ima nalog na Fejsbuku bez njegovog odobrenja. Ili ima na TikToku nalog, a zabranjeno je da dijete ima nalog. Hoće li onda roditelji biti kažnjeni. Da li će Centar za socijalni rad oduzimati djecu. Malo banalizujem, ali bi morali da imamo takvu vrstu rasprave za taj pravni dio“, rekao je za ATV advokat Aleksandar Jokić.

Djeca su često žrtve krivičnih djela posredstvom društvenih mreža. Takvih posljedica nisu pošteđeni ni naši prostori. Ali internet i društvene mreže nisu samo loše stvari. Ključno je informatičko opismenjavanje i razgovor sa djecom.

„Na društvenim mrežama možete da vidite užasne stvari, ali možete i da naučite mnogo toga. Možete da naiđete na pedofile i manipulatore, ali i na ljude koji čine dobra djela, donose dobre priče i rade dobro za ovo društvo. U tome i jeste poenta. Najveći problem je što djeca na društvenim mrežama najčešće dođu u onu tamnu stranu interneta. Nismo ih naučili da ne komuniciraju sa nepoznatim ljudima, nemaju samopouzdanja pa ga grade tako što će poslati sliku nekom nepoznatom čovjeku“, ističe urednik magazina „Lola“ Brankica Raković.

I oni koji svoj politički angažman i kampanju zasnivaju na društvenim mrežama, ali su stariji od 14 ili 15 godina, zagovaraju zabranu. Ka Narodnoj skupštini Republike Srpske putuje Rezolucija o zaštiti djece u digitalnom okruženju koju je inicirao gradonačelnik Banjaluke, a čija je ključna poruka ograničavanje korišćenja društvenih mreža za djecu do navršene 15. godine života.

„Nemoguće je djetetu zabraniti društvene mreže. Zakonski i sistemski to može samo roditelj. I ako jedan roditelj dozvoli svom djetetu telefon i društvene mreže, onda ta zabrana nema smisla. Onda će ostala djeca reći: mama, tata, što si meni zabranio, a ovaj može“, naglašava poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

„Društvene mreže su na neki način bez kontrole u svim oblastima. Ima mnogo zloupotreba na tim mrežama“, dodao je poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nedeljko Glamočak.

Novi klinci žive neki novi život, tehnološki pismeniji od svojih roditelja, koji ih u tome teško prate. Možda je rješenje uključivanje u njihovo vrijeme i ažuriranje znanja onih malo starijih. Primat bi trebalo da preuzmu roditelji, da razgovaraju, razvijaju kritičku svijest djece i budu uključeni u njihove živote. A zabrane, osim onih roditeljskih, ostaju da lebde negdje u virtuelnom svijetu.