Vlada rs.jpeg
Republika Srpska u 2026. godinu ulazi sa najvećim teretom javnog duga do sada. Prema budžetskim projekcijama i dostupnim finansijskim podacima, u toj godini na naplatu dospijeva oko 1,7 milijardi konvertibilnih maraka kredita, dok će samo za kamate biti potrebno izdvojiti približno 279 miliona KM. Kako bi se ove obaveze izmirile, vlast planira novo zaduženje gotovo istog iznosa, što u praksi znači zaduživanje radi vraćanja postojećih dugova.

Ovakav model finansiranja prisutan je godinama u javnim finansijama Republike Srpske, ali 2026. godina predstavlja prelomni trenutak jer su iznosi koji dospijevaju na naplatu veći nego ikada, dok je fiskalni prostor sve uži.

Na ozbiljnost situacije upozorio je i šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, koji je u javnim nastupima ukazao na obim obaveza koje dospijevaju u izbornoj godini. On je istakao da će anuiteti u 2026. iznositi oko 800 miliona evra, što je, kako je naveo, najveći iznos koji Republika Srpska mora da vrati kreditorima u jednoj godini od svog osnivanja.

Prema njegovim riječima, odgovor vlasti je već dat i svodi se na novo zaduženje u iznosu od oko 1,6 milijardi KM. On upozorava da će se na taj način, uz nepovoljne uslove, ići u još veće finansijsko opterećenje samo da bi se kratkoročno održala likvidnost u izbornoj godini.

Planovi pokazuju da bi novo zaduženje Republike Srpske u 2026. godini moglo dostići iznos od 1,6 do 1,7 milijardi KM, kroz kredite i emisije obveznica. Ključni problem nije samo u visini zaduženja, već u njegovoj strukturi, jer se većina novih sredstava ne usmjerava u razvojne projekte, već isključivo u servisiranje starih dugova.

Vlast često nastoji da relativizuje problem upoređujući zaduženje entiteta sa kreditima građana i privrede, ali takva poređenja nisu realna. Dok građani i firme snose direktne posljedice loših finansijskih odluka, država dugove najčešće vraća povećanjem poreza, akciza i drugih nameta ili smanjenjem javnih usluga.

Godišnji trošak od skoro 300 miliona KM za kamate znači manje novca za penzije, zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. U poređenju sa Federacijom BiH, koja u 2026. planira znatno manje novo zaduženje, Republika Srpska se suočava sa većim fiskalnim rizicima u odnosu na ekonomske kapacitete.

Sve ukazuje na to da će i 2026. godina biti dočekana sa istom finansijskom matricom – novo zaduženje radi otplate starih dugova, bez jasnog plana fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. Trošak takve politike, kao i do sada, neće snositi oni koji odluke donose, već građani Republike Srpske i buduće generacije.