Vlast i opozicija u klinču: Ko će kontrolisati novac političkih stranaka u Srpskoj

Nakon što je Kristijan Šmit zabranio finansiranje vladajućih stranaka u Republici Srpskoj iz budžeta na svim nivoima u BiH, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakon kojim se propisuje da se političke stranke finansiraju iz drugih izvora, poput članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica i izdavačke djelatnosti.

Ta odluka izazvala je oštre reakcije opozicije, koja je podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti zakona.

Predsjednik pokreta Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović izjavio je da je zakon neustavan i nezakonit, te da krši više zakonskih normi, uključujući Zakon o budžetu i izvršenju budžeta Republike Srpske, Zakon o finansiranju političkih stranaka i Izborni zakon BiH.

On je naveo da je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru kojom je zakon stavljen van snage, ali da Vlada Republike Srpske u proteklih sedam mjeseci nije vratila sredstva koja stranke nisu dobijale.

Opozicija je zatražila rebalans budžeta Republike Srpske kako bi im bio isplaćen novac koji nisu dobili tokom čekanja odluke Ustavnog suda, ali ta stavka nije uvrštena u budžet.

Premijer Republike Srpske Sava Minić izjavio je da će odluka Ustavnog suda BiH biti ispoštovana i da će sve obaveze koje budu proistekle iz te odluke biti izmirene, ističući da nema potrebe za političkim pritiscima i hitnim rebalansima.

Iz SNSD-a i vladajuće koalicije stigle su oštre poruke na račun opozicije, uz ocjenu da opozicija slavi odluke, kako kažu, političkog Ustavnog suda BiH samo zato što idu u njihovu korist, a na štetu Republike Srpske.

Poslanik SNSD-a Mladen Ilić istakao je da je Ustavni sud BiH postao politička, a ne pravna institucija, te da u usvojenom zakonu nema ništa sporno.

Predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak podsjetio je da je Ustavni sud BiH donio samo privremenu mjeru i da još nije odlučivao o meritumu, te da se čeka konačna odluka nakon što Narodna skupština i Vlada Republike Srpske dostave svoje odgovore.

U odluci Ustavnog suda BiH navedeno je da bi primjena spornog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih stranaka u ostvarivanju njihovih političkih prava i aktivnosti.